U Novalji održana tematska sjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora održao je u Novalji 7. tematsku sjednicu. Tema ove sjednice bila su prava djece koja žive na otocima, a cilj je potaknuti konstruktivnu raspravu o aktualnim izazovima u poštivanju prava djece koja žive na otocima i mogućim rješenjima postojećih problema.

Sjednicu je otvorila predsjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović zahvalivši na odzivu gotovo svih pozvanih. Prava djeteta, naglasila je, u fokusu su svakodnevnog rada Odbora za obitelj, mlade i sport, a prava djeteta u specifičnim okolnostima, kao što su otočne zajednice, izazov su za sve stručnjake. Ivan Dabo, član Odbora istaknuo je da sva djeca imaju isto temeljno pravo, pravo da izrastu u sretno, ispunjeno biće koje će moći doprinijeti zajednici. Danica Baričević, zastupnica u Hrvatskom saboru i sama otočanka i majka navela je probleme s kojima se struka i politika suočavaju u nastojanjima da ograničenja koje donosi život na otocima ne budu ujedno i ograničenja u ostvarivanju prava otočana i njihove djece.

Prava djece koja žive na otocima ne razlikuju se od prava djece koja žive bilo gdje drugdje u Republici Hrvatskoj ili bilo gdje drugdje u svijetu. Prava djece svugdje su ista, međutim mogućnosti su ono što čini razliku. O izazovima s kojima se nose različiti sustavi u nastojanjima da se dječja prava djece na otocima poštuju govorili su predstavnici resornih ministarstava, akademske zajednice, kao djelatnici javnih ustanova i civilnog društva koja se bave djecom i dječjim pravima.

Doc. dr. sc. Toni Maglica osvrnuo se na održavanje mentalnog zdravlja djece, istaknuvši kako se ne radi o odsustvu bolesti već stanju dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, radi produktivno, plodonosno te doprinosi zajednici. Naglasio je da želje djeteta nisu identične pravima djeteta i da je u tom smislu uloga odraslih sasvim jasna – pružiti stabilnost, podršku, voditi i usmjeravati kako bi djeca odrasla u samostalne i odgovorne odrasle osobe. Istaknuo je da treba što manje razgovarat o djeci, a što više razgovarat s djecom.

Marija Pletikosa, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ukazala je da na otocima živi 16050 djece do 14 godina što čini 12% otočnog stanovništva.

Pravobraniteljica za djecu, Helenca Pirnat Dragičević, naglasila je da otočnu djecu treba staviti u centar odluka jer budućnost otoka leži u budućnosti njihove djece.

Veliko odobravanje svih sudionika dobila su djeca sudionici ove sjednice, predstavnici učeničkih vijeća OŠ A.G. Matoša iz Novalje, Anelie Blažević i Lukas Gligora, i SŠ B. Kašića iz Paga ,Lucija Šljivo i Leonardo Vokal, koji su u svojim izlaganjima iznijeli svoja iskustva življenja na otoku.

Kao glavne nedostatke života na otoku naveli su prometnu izoliranost, osobito nedostatak javnog prijevoza unutar otoka, smanjeni broj mogućnosti izbora srednjoškolskih programa i nedostatak kulturnih i zabavnih sadržaja. Prednostima odrastanja na otoku smatraju mogućnost kvalitetnijeg povezivanja i međusobne suradnje te dostupnost sportova i mogućnosti koje kroz bavljenje sportom mogu ostvariti na svom otoku.

Sjednici su nazočili i predstavnici lokalnih samouprava kao i odgojno obrazovnih institucija na otoku. Marija Pećirko, ravnateljica SŠ B. Kašića napomenula je kako bi bilo dobro da otočne škole imaju fleksibilniji Državni pedagoški standard jer otočne srednje škole imaju manji broj učenika i razreda i često, zbog DPS-a, nemaju pravo na zapošljavanje stručnih suradnika poput psihologa ili socijalnih pedagoga.

Gotovo svi sudionici sjednice detektirali su problem nedostatka stručnjaka iz područja socijalne skrbi, zdravstva te odgoja i obrazovanja. Taj problem prepoznat je na nacionalnoj razini, ali na otocima se njegovo postojanje dodatno osjeća. Sva resorna ministarstva i jedinice lokalne i regionalne samouprave aktivno rješavaju ove probleme uvođenjem različitih mobilnih timova, razvojem telemedicine, uvođenjem otočne iskaznice za besplatni linijski prijevoz.

Zaključno, misao izrečena na sjednici upućena svim sudionicima je da otoke nismo naslijedili, nego smo ih posudili od naše djece, stoga svako ulaganje u djecu na otocima, u kvalitetu njihova života, u mogućnosti koje im otvaramo da ostanu, žive i rade na otoku nije trošak, nego ulaganje u budućnost otoka. I djece na njima.