Sretan i blagoslovljen Božić
Drage slušateljice i dragi slušatelji, drage čitateljice i dragi čitatelji, želimo vam sretan Božić.
Božić je hrvatsko ime kršćanskog blagdana Isusova rođenja, a liturgijski naziv je Dan rođenja Gospodina našega Isusa Krista. U sadržaju Božića istaknuta je poruka mira, važnost neznatnih i nemoćnih, kojima zvijezda dovodi na poklon najveće mudrace. Božić iskazuje vjeru da je Bog, prisutan u neznatnom i nejakom djetetu siromaha, snažniji od svih sila.
Taj vjerski sadržaj blagdana i kulturološki okvir njegova kalendarskog smještaja postali su neiscrpno umjetničko nadahnuće tijekom stoljeća u svim kršćanskim narodima.
U hrvatskom folkloru uz Božić se vezuje ciklus narodnih običaja koji počinju u studenome Došašćem. Na Božić ponavlja se niz običaja započetih na Badnjak. Tako su u sobi na stolu obvezni plitica s izniklom pšenicom, posuda s različitim vrstama žita, božićna svijeća, posebni kolači, na podu razasuta slama ili sijeno, u kući ili na njoj zelenilo.
U skladu s predodžbom o Božiću kao blagdanu mira, u nekim je krajevima vladao običaj mirboženja. Naime, po izlasku iz crkve zavađene bi se osobe pomirile međusobnim pristupanjem te božićnim čestitanjem uz rukovanje i ljubljenje.
Nakon ponoćke je završavao post, pa su se jela mesna jela, posebice hladetina i pečena ovca ili svinja. Općenito se Božić drži danom kad u kući mora prevladavati obilje.
Uobičajeni su bili i ophodi skupine čestitara pjevača. U Dalmaciji su to bili koledari. U Pagu se Božić uvijek svečano slavio, uz molitvu i uz obiteljska druženja, posjećivalo se prijatelje i čestitalo.
