Novalja ugostila 4. Susret hrvatske nacionalne manjine
Novalja je od 9. do 11. listopada bila domaćin 4. Susreta hrvatske nacionalne manjine, posvećenog Hrvatima u Srbiji. Trodnevni program okupio je predstavnike hrvatskih institucija, kulturnih i znanstvenih ustanova te organizacija hrvatske zajednice iz Srbije, uz predstavljanje njezine kulturne baštine i rasprave o političkom položaju, financiranju i očuvanju nacionalnog identiteta.
Susret je započeo u petak predstavljanjem nakladničke djelatnosti Hrvata u Srbiji. Predstavljeni su rad i izdanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata te Novinsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“. Davor Bašić Palković iznio je podatke o 22 godine izdavačke djelatnosti „Hrvatske riječi“, tijekom kojih je objavljeno 86 naslova. Kulturni program upotpunila je ženska pjevačka skupina Kraljice Bodroga iz Monoštora.
Na početku susreta sudjelovao je i državni tajnik Ministarstva demografije i useljeništva Frane Tokić, koji je istaknuo važnost očuvanja hrvatskog jezika, kulture i tradicije te jačanja veza između Hrvata u domovini i izvan nje. Naglasio je i potrebu pružanja potpore hrvatskoj zajednici u Srbiji u očuvanju nacionalnog identiteta.
U subotu je u Kulturnom centru Gozdenica otvorena izložba „Živa baština – nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji“. Izložbu je predstavio Branimir Kopilović, stručni suradnik Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a posjetitelji su se mogli upoznati s tradicijom i kulturnim nasljeđem hrvatske zajednice u Srbiji.
Središnji dio stručnog programa činili su okrugli stolovi s tri tematska panela, posvećena institucionalnom i političkom položaju Hrvata u Srbiji, kulturnim i identitetskim obilježjima zajednice te ulozi medija u očuvanju nacionalnog identiteta. Održana je i međunarodna znanstveno-stručna konferencija o povijesti, jeziku, kulturi, demografiji i društveno-političkim pitanjima povezanima s Hrvatima u Srbiji.
Jedna od važnijih tema rasprava bio je položaj hrvatske nacionalne manjine i mogućnosti ostvarivanja njezinih prava. Sudionici panela o institucionalnom i političkom okviru ocijenili su kako bi pristupanje Srbije Europskoj uniji bilo u interesu Hrvata u Srbiji, među ostalim zbog obveza koje bi Srbija trebala ispuniti u području prava nacionalnih manjina.
Ravnateljica Instituta za istraživanje migracija Marina Perić Kaselj i predstavnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Milan Bošnjak istaknuli su važnost provedbe preuzetih obveza. Predstavnik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Darko Sarić Lukendić upozorio je na nedostatno financiranje organizacija hrvatske manjine iz proračunskih i drugih institucionalnih izvora u Srbiji. O potrebi ravnopravnijeg financiranja govorila je i predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić.
O kulturnom djelovanju i očuvanju identiteta govorili su predstavnici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Kulturno-umjetničkog društva Hrvata Bodrog iz Monoštora. Istaknuta je važnost kulturnih ustanova, izdavaštva, folklora i aktivnosti za djecu i mlade, kao i mogućnost daljnjeg jačanja suradnje s hrvatskim institucijama.
Kulturni program nastavljen je u subotu na Trgu Ruža vjetrova, gdje su nastupili tamburaši Hrvatske glazbene udruge Festival bunjevački pisama iz Subotice, članovi Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Vladimir Nazor iz Sombora te ženska pjevačka skupina Kraljice Bodroga iz Monoštora. Predstavljena je i gastronomska baština Hrvata u Srbiji.
Susret je zaključen u nedjelju svetom misom u crkvi svete Katarine, koju je predslavio vlč. Tomislav Lasić, kancelar Biskupskog ordinarijata Srijemske biskupije. U večernjem dijelu programa predviđeno je predstavljanje Zbornika s 3. Susreta hrvatske nacionalne manjine i Hrvata izvan Domovine u Novalji.
Četvrti Susret hrvatske nacionalne manjine organizirali su Grad Novalja, Institut za istraživanje migracija i Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji, uz suorganizaciju Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. Pokrovitelj je bio Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Susret je bio prilika za predstavljanje kulturnog i povijesnog nasljeđa Hrvata u Srbiji, ali i za razgovor o konkretnim izazovima s kojima se zajednica suočava te o mogućnostima jačanja njezina položaja, institucionalne potpore i suradnje s matičnom državom.
