Izdvojeno

Prije 781 godinu, 30. ožujka 1244. godine, grad Pag je dobio Bulu kralja Bele IV. s popisom povlastica i postao je Slobodni kraljevski grad. Bula kralja Bele IV. imala je, navodi prof. dr. sc. Mate Suić, veliko značenje u upravnom razvoju Paga. Navodi kako su izaslanici grada Paga, 1376. godine, zbog čestih sukoba sa Zadrom, od kralja Ludovika Anžuvinca zatražili pomoć. Kralj Ludovik je 23. listopada 1376. godine izdao povelju u kojoj se, među ostalim, navodi: “Želimo da prije spomenuta Paška općina uživa sve povlastice i slobode kao i ostali naši dalmatinski gradovi pod našom vlašću.”

Pepelnica je za vjernike početak korizmenog vremena, iščekivanja Uskrsa, najvećeg kršćanskog blagdana. Naziva se i Čista srijeda, a u dijalektu grada Paga naziva se Cista srida.

Paški karneval je, kao višestoljetni običaj, dobro istražen, a najviše ga je istraživao etnolog  prof. Stjepan Sremac koji je o paškom karnevalu napisao i nekoliko vrlo zanimljivih i znanstveno vrijednih radova.

Paški karneval je, po količini etnoloških i dokumentiranih običajnih dijelova, jedinstven u svijetu, a uz Venecijanski karneval, je i najautentičniji. Jedan od običaja povezanih s karnevalom su batarele. Izvorno, batarele nisu bile dio karnevala, ali s vremenom su to postale. Prof. Nikola Kustić u svojoj knjizi “Cakavski govor grada Paga s rječnikom” navodi da su […]

Prema povijesnim izvorima, Nova godina u gradu Pagu, kao praznik i razlog za slavlje, nije imala osobito veliko značenje kakvo je, na primjer, imao Božić. Nova godina se stoljećima obilježavala kao kalendarska činjenica, a ne kao razlog za raskošnu zabavu. Obilježavanje Nove godine u gradu Pagu, kao i u cijeloj Europi, nije uvijek bilo povezano […]

U gradu Pagu su se, tijekom stoljeća, stvarali, održavali, a s vremenom i mijenjali razni običaji, tako i oni koji su bili ili su još uvijek povezani s obilježavanjem i slavljenjem Božića. Običaje povezane sa slavljenjem Božića treba podijeliti u dvije grupe. Jedno su običaji slavljenja Božića koji su povezani s vjerskim obredima, liturgijama, kršćanstvom […]

Sveti Juraj je svetac zaštitnik grada Paga, svetac kojem se Pažani stoljećima mole, čiji spomendan, 23. travnja obilježavaju liturgijama, svetac pred čijim oltarom se moli i u molitvi ga se zaziva. Svaka relikvija ima svoj smisao, značenje, osobitost i ponajviše od svega molitvenu usmjerenost koja može biti za zdravlje, za dobrobit djece, za mir i […]

  Relikvija Svetog Trna, koja se u Pagu čuva i štuje od 15. stoljeća, jedna je od najvažnijih paških relikvija, a za vjernike je značenje Svetog Trna veliko, jer ih dodirom, pogledom i molitvom, dovodi u izravnu duhovnu vezu s mukom i raspećem Isusa Krista. Misaoni i vizualni dodir sa Svetim Trnom u trenutku molitve […]

Paške relikvije i običaji: Majko Božja od Staroga grada, moli za nas! Kip Majke Božje od Staroga grada u Pagu se štuje od 1855. godine, no štovanje Majke Božje u Pagu je počelo znatno ranije, već 1244. godine, u vrijeme stvaranja paške komune kao zajednice ljudi koji žive na istom prostoru, u jednakim uvjetima i […]