Izdvojeno
Je li na Svetom Vidu, najvišem vrhu na otoku Pagu, nekada bio solarni opservatorij
Na Svetom Vidu, najvišem vrhu na otoku Pagu, nekada je bio solarni opservatorij. Navodi to dr. sc. Goran Pavel Šantek, redoviti profesor na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u svojem radu “Paški sveti prostor” iz 2009. godine.
Zanimljivosti: Prva pitospora na Pagu posađena je 1957. godine uz plažu Prosika
Pitospora je jedna od biljaka koja na Pagu ukrašava javne površine, parkove i dvorišta obiteljskih kuća. Kako je i kada u Pag došla pitospora? Prve pitospore su, prema dnevničkim zapisima ing. Mičela Fabijanića nu Pagu posađene 1957. godine. U to vrijeme ing. Mičel Fabijanić bio je direktor “Vinarije” i uključio se u projekt ozelenjavanja javnih […]
MITOLOGIJA OTOKA PAGA: ŠTO JE PAŠKI SVETI PROSTOR I ODAKLE DOLAZI TAJ POJAM?
Autor Goran Pavel Šantek Ovaj je rad nastavak istraživanja i razmišljanja o pretkršćanskom svetom prostoru na otoku Pagu, koje je autorski dvojac Vitomir Belaj i Goran Pavel Šantek predstavio u časopisu Studia ethnologica Croatica broj 18 iz 2006. godine. Mnogi kolege su me nakon toga rada, vjerujem dobronamjerno, ali s primjetnom nevjericom i čuđenjem, upitali […]
Novalja: capsella reliquiarum – škrinja moći
Ranokršćanska brončana škrinja koja predstavlja jedinstveni relikvijar u Hrvatskoj i jedna je od tek nekoliko takvih u svijetu. Pronađena je 1971. godine u kući Vladimira Vidasa prilikom renoviranja. O Škrinji moći najviše je pisao Anđelko Badurina. Pretpostavlja se da škrinja datira iz 4. stoljeća. Obložena je mjedenim pločama, dimenzija 27,5 X 18 x16,5 cm, a […]
Milutin Badurina Dudić: “Povijest Luna”- Zapis o zimi 1929. godine -Bilješke i dopune fra Anđelko Badurina Dudić
Odlomak sa svjedočenjem o snijegu na Pagu 1929. godine. „1929. godine pao je u historiji nezapamćeni snijeg duž Dalmatinskih otoka, osobito na sjevernom Jadranu. Na otoku Pagu dana 10. veljače, bila je Nedjelja fešta (pokladna), u 10 sati na večer počeo je padati snijeg. 11. veljače u jutro bio je po zemlji 6-10 centimetri, uvečer […]
Nikola KUSTIĆ: 0 SEMANTIČKOM SADRŽAJU I TVORBI OBITELJSKIH NADIMAKA U GRADU PAGU
-Izvorni znanstveni rad UDK 808.62-313-54 Grad Pag na istoimenom otoku smješten je u dubokoj uvali u središtu otoka gdje je ona na prevlaci zvanoj Prošika premošćena mostom koji je dijeli na dva dijela: sjeverni, otvoreni dio, i južni zatvoreni s bazenima za proizvodnju soli. Na sadašnje, prethodno urbanizirano područje, preselili su se Pažani iz Stoaroga […]
Dr. sc. Goran Pavel Šantek: “Paški sveti prostor”
Donosimo vrlo zanimljiv znanstveni rad iz 2009. godine o pretkršćanskom svetom prostoru na otoku Pagu autor kojeg je dr. sc. Goran Pavel Šantek, redoviti profesor Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.GORAN PAVEL ŠANTEK: PAŠKI SVETI PROSTOR 1. UVODOvaj je rad nastavak istraživanja i razmišljanja o pretkršćanskom svetom prostoru na otoku […]
Sjećanje na Bartola Kašića: ove godine navršilo se 444 godina od njegovog rođenja
Na Velu Gospu, 15. kolovoza 1575. godine, prije 444 godine, rođen je Bartol Kašić (Bartholomeo Cassio), najznačajniji i najpoznatiji Pažanin. Bartol Kašić potekao je iz velike paške plemićke obitelji koja je imala palaču u današnoj ulici Bartola Kašića u srednjovjekovnoj jezgri Paga. Na dijelu te palače je 1991. godine spomen ploču Kašiću otkrio prvi hrvatski […]
Bartol Kašić rođen je na Velu Gospu 1575. godine
Na Velu Gospu 1575. godine, prije 443 godine, rođen je Bartol Kašić, najznačajniji i najpoznatiji Pažanin. Bartol Kašić bio je pripadnik visokog paškog plemstva, pisac, jezikoslovac i isusovac. Pohađao je školu u Pagu, a 1590. godine nastavio je školovanje na Ilirskom kolegiju u Loretu. Godine 1593. je stupio u Družbu Isusovu.
O običajima u Velikom tjednu i za Uskrs
Velikim tjednom (Vela Nedija) završava korizma koja počinje na Pepelicu. Međutim, pravi završetak korizme je prije Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak. Na početku Velikog tjedna, u ponedjeljak, utorak i u srijedu, nabavljao se i pripremalo sve što je bilo potrebno za vrijeme Vazmenog trodnevlja. Postilo se do pred Misu večere Gospodnje na Veliki […]
