Međunarodna noć šišmiša u Pećinskom parku Grabovača
Diljem svijeta ovih se dana obilježava Međunarodna noć šišmiša, kako bi se skrenula pozornost te podigla svijest o važnosti očuvanja ove ugrožene skupine životinja.
Pećinski park Grabovača i ove se godine pridružuje obilježavanju Međunarodne noći šišmiša, koja će se održati u subotu, 30. kolovoza 2025., s početkom u 18 sati. Manifestacija se održava pod pokroviteljstvom UNEP/EUROBATS sporazuma.
Program započinje radionicama za djecu u 18 sati, na kojima će najmlađi moći izrađivati origami šišmiše, maske i lanterne, oslikavati lica te sudjelovati u bojanju, crtanju i slikanju. U 19:30 sati predviđena je šetnja uz pomoć detektora za šišmiše, tijekom koje će posjetitelji moći čuti njihove eholokacijske signale. Vrhunac večeri bit će noćni obilazak špilje Samograd u 20 sati, za koji se preporučuje ponijeti naglavne ili ručne lampe.
Djeca koja sudjeluju na svim radionicama ostvaruju besplatan ulaz u špilju, dok njihovi roditelji imaju pravo na popust – cijena ulaznice snižena je s 14 na 8 eura.
Organizatori pozivaju ljubitelje prirode, obitelji s djecom i sve znatiželjnike da se pridruže ovom posebnom događaju i provedu večer u znaku šišmiša, važnih saveznika prirodne ravnoteže.
Šišmiši koji žive u umjerenom pojasu, pa tako i u Hrvatskoj, hrane se muhama, komarcima, moljcima; predatori su kukcima i neizostavni u kontroli populacija insekata, od kojih su mnogi štetnici u poljoprivredi i šumarstvu, pa šišmiše smatramo i prirodnim insekticidima. U prosjeku jedan šišmiš na noć pojede oko tisuću kukaca. Bioindikatori (pokazatelji) su zdravih ekosustava, zdrave prirode, jer brojnost vrsta i populacija šišmiša znači da je i okoliš u kojem žive i opstaju zdrav, otporan i stabilan.
Unatoč strogoj zaštiti, u Europi se populacije šišmiša smanjuju pa im u nekim zemljama prijeti izumiranje. Najčešći razlozi su uništavanje staništa u kojima love i skloništa u kojima obitavaju. Većina vrsta šišmiša ima samo jedno mlado godišnje, a postotak smrtnosti novorođenih iznosi i više od 50 posto pa se populacije pojedinih vrsta vrlo teško oporavljaju.
Ugroženi su zbog prekomjerne upotrebe pesticida u poljoprivredi i šumarstvu koja ubija kukce – njihovu hranu, a ujedno truje i njih, zatim zbog krčenja šuma, zagađenja vode, zraka i tla, kanaliziranja vodotoka, svjetlosnog zagađenja, ekstremnih vremenskih nepogoda učestalijih zbog klimatskih promjena, neprimjerene obnove građevinskih objekata i uznemiravanja u skloništima, smrtnosti na cestama, a u zadnjih dvadesetak godina značajna smrtnost šišmiša bilježi se na vjetroelektranama.
Ovim vrijednim noćnim letačima možemo pomoći korištenjem bioloških metoda suzbijanja štetnih kukaca, očuvanjem lokvi i čistoće vode, pažljivim planiranjem infrastrukturnih zahvata u stanište, smanjenjem intenziteta sječe šuma te zadržavanjem starih stabala s dupljama i šupljinama u kojima šišmiši borave, te postavljanjem kućica za šišmiše kako bi im se osiguralo sklonište tamo gdje je to potrebno zbog narušavanja prirodnog staništa.
