Paški karneval i pučki napjevi
Paški pučki napjevi dio su naslijeđene nematerijalne kulturne baštine grada Paga. Izvodili su se u raznim prigodama, a bili su neizostavan dio Paškog zimskog karnevala, a od 1959. godine izvode se i na Ljetnom paškom karnevalu. Karnevalskim pučkim napjevima označavao se početak karnevalskog programa u zimskom karnevalu koji se u Pagu uobičajeno naziva “zadnji dani” ili “tri zadnja dana”.
Prvi napjevi, kao najava početka karnevalskog programa, izvodili su se prvog od zadnja tri dana, najprije ujutro i gotovo uvijek uz južno krilo Kneževog dvora. Poslijepodne su se karnevalski pučki napjevi izvodili prije podizanja hrvatske zastave s kolacićem i narančom na vrhu držača zastave. Navečer su se karnevalski pučki napjevi izvodili pred početak Paškog kola, odnosno u stankama između kola. Među karnevalskim napjevima najpoznatiji je, i najčešće izvođen napjev “Karnevale dobro moje, odra si šjole moje”
Paški pučki napjevi su dvoglasni, a izvodili su ih muškarci i žene. Međutim, napjevi se nikada nisu izvodili u žensko-muškom paru, nego su ih izvodila dva muškarca ili dvije žene.
Notne zapise paških pučkih napjeva izradio je glazbenik Jure Maržić i objavio ih je u „Zborniku starih paških napjeva”. Maržić je izradio i prve tonske zapise pučkih napjeva. O tome je rekao: „Prve pjesme starih paških napjeva snimljene su 1980. godine u studiju Radio Zadra. Prvi pjevači muških paških pučkih napjeva, mantinjuda i karnevalskih napjeva bili su Ante Fabijanić (Šejmen) i pok. Josip Sabalić (Risto), poznati pjevači starih paških napjeva. Prve ženske paške pučke napjeve snimile su sestre Bepina Valentić (Kranjcika) i Marija Maržić (Kranjcika) tada za potrebe Radio Zagreba. Muški napjevi snimljeni su na singl ploči ansambla „Punta Skala” iz Zadra, a članovi tog ansambla bila su dva Pažanina, bariton Ivica Oštrić (Čurligo) i harmonikaš Marin Maržić (Šmamjak).”
Jure Maržić je u svojoj knjizi zapisao i tonski obradio 211 pučkih napjeva, a od toga jedanaest karnevalskih.
Jedan od često izvođenih karnevalskih pučkih napjeva:
„Danas kolo oće biti, danas kolo, oj
Oće biti.
A preksutra oće neće, a preksutra oj
Oće neće”
O načinu pjevanja paških pučkih napjeva, Maržić je naveo:
„Pjevaju se u dva glasa, s time da u prvom taktu počinje solo s drugim glasom, onda se nastavlja dvoglasno i završava unisono na drugom stupnju. Početi može pjevati prvi glas, ali obavezno dionicu drugog glasa. Tempo je različit, većinom sporo do umjereno tempo.”
O povijesti i izvođenju paških pučkih napjeva Maržić je naveo: „Stari paški pučki napjevi po nekim povijesnim izvorima stari su preko 600 godina. Jedan dio napjeva pjevao se još u Starom gradu, a jedan dio je nastajao tijekom povijesti do danas. Kolike su umjetničke i folklorističke vrijednosti ovih naših napjeva, pokazuju i mišljenja naših poznatih muzikologa. Nakon nastupa klape „Pag” u Kraljevici na „Večeri u Frankopanu” poznati voditelj dalmatinskih klapa prof. dr. Nikola Buble, profesor na Glazbenoj akademiji u Splitu je izjavio da su sve klape pjevale kvalitetno, ali da su vrhunac svega bili stari paški napjevi. Slično je zapisano u biltenu nakon Drugog susreta muških izvornih grupa iz Hrvatske u Ivanić Gradu, gdje je nastupala i klapa „Pag” i pjevači starih pučkih napjeva. Pohvalu je izrekao Božo Potočnik iz zagrebačkog “Lada” i voditelj „Ladarica”. Većina je poznatih stručnjaka istog mišljenja.”
Karnevalski pučki napjevi izvode se za vrijeme Paškog zimskog karnevala i u drugom desetljeću 21. stoljeća zahvaljujući novim, mladim pokoljenjima izvođača pučkih napjeva grada Paga.
