Pepelnica je početak korizme, dan posta, molitve, milosrđa i pepeljenja vjernika
Pepelnica je za vjernike početak korizmenog vremena, iščekivanja Uskrsa, najvećeg kršćanskog blagdana. Naziva se i Čista srijeda, a u dijalektu grada Paga naziva se Cista srida.
Pepelnica je pomični spomendan što znači da se svake godine ne slavi istog datuma.
Mr. don Dario Tičić je, gostujući u emisiji Radio Paga “Paške besede” o korizmi rekao: „Samo ime korizma dolazi od broja 40. quaranta, četrdeset dana od Čiste Srijede, Pepelnice do poslijepodneva Velikog Četvrtka. To su dani najozbiljniji u cijeloj crkvenoj liturgijskoj godini.”
U Pagu su vjernici poštivali pravila koja su propisana za Pepelnicu, za prvi dan korizme. U Pagu je, kao i u cijeloj Dalmaciji, bilo uobičajeno da se vjernici za vrijeme korizme odreknu nečega, a najčešće se to odnosilo na neku naviku, na nešto što uobičajeno donosi užitak, što može biti neki oblik zabave, korištenje nekih namirnica i slično. Na Pepelnicu su vjernici jedni drugima govorili čega će se odreći u korizmenom vremenu, jer se to, uglavnom, nije smatralo tajnom. Na Cistu sridu, Pepelnicu, ručak je bio jedini obrok tijekom cijelog dana, jer se tog dana postilo. Prema pravilima koji vrijede za Pepelnicu, postile su osobe od 18. do 60. godine života, a obaveza ili preporuka posta nije se odnosila na bolesnike i na trudnice. Za vjernike je, na Pepelnicu, bilo posebno važno sudjelovanje na misi, na blagoslovu pepela i na obredu pepeljenja vjernika. Pepeljenje se doživljavalo kao početak korizme i poziv na pokoru i na obraćenje. Pepelnica se doživljavala kao poseban dan, kao dan za molitvu, za post i za iskazivanje prijateljstva, dobronamjernosti i milosrđa prema bližnjima. Iskazivanje prijateljstva, dobronamjernosti i milosrđa smatralo se pokazivanjem odnosa prema bližnjemu, molitva je značila pokazivanje ili dokazivanje odnosa prema Bogu, a post je značio pokazivanje odnosa prema sebi. U vrijeme korizme obitelji su se češće okupljale, zajedno bi molili i zajedno bi odlazili u crkvu. Smisao korizmenog razdoblja, koje počinje Pepelnicom, bilo je išćekivanje Uskrsa.
„Uskrs se kako i svagdje, uvijek u Pagu najsvečanije slavio i slavi. To je najveća tajna naše vjere, nije legenda, nego snaga našega života koji se s nama ravna u jadima svakodnevnih križeva. Da nema nade uskrsnuća i da je život samo Veliki petak, pregorka i presuzna bi bila ova naša dolina života”, rekao je mr. don Dario Tičić.
Josip Portada/Radio Pag
Foto: Elvis Šmit/Radio Pag
