Ričavac, važan dio Paškog karnevala
Karneval je najžilaviji dio tradicije grada Paga. Među brojnim dijelovima Paškog karnevala je ričavac. To je jedini dio Paškog karnevala koji se održava ili odvija izvan uobičajenog subotnjeg karnevalskog programa, subotnjih maškaranih tancov i izvan glavnog dijela karnevalskog programa koji se naziva ” tri zadnja dana”.
Ričavac se održava samo četvrtkom, tijekom karnevalskog razdoblja i u njemu smiju sudjelovati samo maškare. O porijeklu naziva ričavac postoje razna mišljenja. Po jednom mišljenju naziv ričavac nastao je od glagola rikati, glasno vikati, a po drugom mišljenju nastao je od glagola ritati, skakati.
Ričavac se održava navečer, a počinje okupljanjem sudionika ričavca. Sudionici ričavca su maškarane grupe koje obilaze kuće kako bi dobile poklon, neku namirnicu ili voće. Običaj je bio pokucati na vrata obiteljske kuće i kada bi domaćin ili domaćica otvorili vrata, maškarani sudionici ričavca bi nešto otpjevali ili odigrali i za to bi dobili poklon. Prema starim pravilima, u kuću se nije smjelo ulaziti, osim po pozivu domaćice ili domaćina.
Sudionici ričavca bi se, po završetku obilaska kuća, okupili na prije dogovorenom mjestu, najčešće u kući nekog iz maškarane grupe i od poklona, namirnica koje su dobili tijekom obilaska kuća, napravili bi jelo i zabavljali se uz pjesmu.
Često se, nakon obilaska kuća, plesalo Paško kolo. O tom dijelu Paškog karnevala, Paškom kolu, etnolog prof. Stjepan Sremac navodi: “Dugovječnost zahvaljuje prije svega čvrstoj vezi s pokladnim običajem, kojeg je neizostavni dio. Njime i danas veliko pokladno finale započinje i završava, a sudjeluju svi: stari, mladi, djevojke i žene, bogati i siromašni, domaći i gosti.
Djeca ne smiju ulaziti u kolo odraslih, ali je zato za njih ostavljena sredina plesnog prostora, odnosno unutarnji do gdje vode svoja manja plesna kola.
Tradicionalno mjesto održavanja kola je gradski trg, pjaca, gdje se u završnim pokladnim danima znalo u kolo uhvatiti i više od tisuću plesača. Kolo bi započinjali kolovođe i pivaci, a kad je toliko naraslo da se moglo spojiti, zatvoriti, izlazili su iz kola i uokolo pravili red.”
Danas se u ričavac uključuju uglavnom djeca koja obilaze susjede i rodbinu i organizirane skupine okupljene oko karnevalske udruge “Markova kumpanija” koja obilaze grad prema unaprijed dogovorenom rasporedu.
(Foto: Arhiva karnevalske udruge Markova kumpanija)
