U Pagu će se, u petak, 24. 10., predstaviti djelo velikog Pažanina, pjesnika Ivana Mršića
U Kneževom dvoru u Pagu, u petak, 24. listopada, održat će se predstavljanje knjige „Ivan Mršić, Pjesme ljubvene“ koju je priredio prof. dr. sc. Tomislav Bogdan s Katedre za stariju hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Početak je u 18:30 sati. Organizator je KUD Družina.
Na predstavljanju knjige govorit će inicijator predstavljanja, pisac, folklorist i urednik emisije „Paške besede“ na Radio Pagu Ivo Fabijanić i autor knjige prof. dr. sc. Tomislav Bogdan. Na predstavljanju knjige pjesme mantinjade izvest će Ante Kurilić Viola i Dražen Crljenko.
Nakon predstavljanja knjiga će se moći kupiti knjiga po cijeni od 13 eura.
O Ivanu Mršiću
Ivan Mršić rođen je u Pagu oko 1575. godine i spada u red velikih hrvatskih pjesnika. Rođen je u obiteljskoj kući u ulici u staroj jezgri Paga koja nosi njegovo ime i koja se nalazi u kvartiru sv. Ante. Obitelj Mršić bila je pučanska obitelj, u Pagu vrlo ugledna i cijenjena.
Ivan Mršić je veći dio života bio vojnik, a imao je čin kapetana konjaništva. Pisao je pjesme uglavnom s ljubavnom tematikom. U Veneciji je 1647. godine, u poznijoj životnoj dobi, objavio dvije knjige pjesama, „Sloge ljubvene“ i „Mantinjade“.
Pisao je uglavnom u dvostruko rimovanim dvanaestercima sjevernoga tipa i osmercima, a ponekad se služio grafičkim sonetima i tercinama. Mršić je svoje, uglavnom ljubavne pjesme, pisao u tradiciji renesansne ljubavne lirike, u kojoj ima utjecaja talijanskog pjesnika iz 14. stoljeća Francesca Petrarce.
Od svega što je Mršić napisao sačuvano je 330 pjesama. Pjesnički rad Ivana Mršića nije dovoljno istražen i knjiga prof. dr. sc. Tomislava Bogdana važan je iskorak u novom vrednovanju Ivana Mršića kao velikog hrvatskog pjesnika.
Ivan Mršić umro je u Pagu, 19. rujna 1652. godine.
O autoru knjige
Prof. dr. sc. Tomislav Bogdan s Katedre za stariju hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu rođen je 1973. u Splitu. U Splitu je završio osnovnu i srednju školu, a studij komparativne književnosti i filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1997. zaposlen je na Katedri za stariju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku.
Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pohađao je poslijediplomski studij književnosti, magistrirao je 2001. godine i doktorirao je 2005. godine s temom o hrvatskoj ljubavnoj lirici 15. i 16. stoljeća.
U znanstveno-nastavno zvanje docenta na Katedri za stariju hrvatsku književnost izabran je 2007. godine, za izvanrednog profesora 2013. godine, a za redovitog profesora 2020. godine. Svojim studentima predaje o hrvatskoj ranonovovjekovnoj književnosti, nekoliko puta držao je nastavu i na poslijediplomskim studijima na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a kao gostujući predavač boravio je na sveučilištima u Italiji, Njemačkoj, Češkoj i Poljskoj. U nekoliko navrata boravio je na stručnom usavršavanju u inozemstvu, i to na sveučilištima u Beču, Udinama i Bonnu.
Izlagao je na više od trideset znanstvenih skupova. Uža su mu područja zanimanja hrvatska ranonovovjekovna književnost, starija hrvatska i europska lirika te teorija lirike, o čemu je od 2000. godine objavio nekoliko desetaka znanstvenih radova. Napisao je više od stotinu članaka u nizu leksikonskih i enciklopedijskih izdanja, među kojima se ističu Leksikon hrvatskih pisaca, Zagreb, 2000., Leksikon hrvatske književnosti, Djela, Zagreb, 2008. i Hrvatska književna enciklopedija, sv. 1-4, Zagreb, 2010.-2012. Od 2009. do 2012. bio je zamjenik voditelja Zagrebačke slavističke škole. Priredio je nekoliko zbornika znanstvenih radova i izdanja djela starijih hrvatskih pisaca, a objavio je i tri autorske znanstvene knjige.
Od 2012. do 2021. bio je član uredništva u časopisu Umjetnost riječi, Časopis za znanost o književnosti, izvedbenoj umjetnosti i filmu, a od 2021. član je uredništva u godišnjaku Colloquia Maruliana.
(ilustracija: Elvis Šmit/Radio Pag)
