Pažanin Marko Lauro Ruić, rođen 22. listopada 1736. godine, jedan je od najvećih hrvatskih povjesničara

Marko Lauro Ruić jedan je od najvećih hrvatskih povjesničara, a koliko je njegov rad važan pokazuje to što se svi povjesničari koji proučuvaju prošlost grada i otoka Paga oslanjaju na Ruićeve radove. Koliko je Ruićev rad bio cijenjen pokazuju i dva primjera. Vincenzo Dandolo, znanstvenik, pisac i političar, upravitelj Dalmacije u vrijeme francuske uprave, od 1806. do 1813. godine, o Ruiću je zapisao: “Riječ ovoga vrijedi više od tisuća”. Jedan od vođa Ilirskog preporoda, Ivan Kukuljević Sakcinski, povjesničar, književnik i političar, za radove Marka Laura Ruića je naveo: “Ovo je, po mom sudu, najbolje historičko djelo što ga je poslije Lucija ikoji Dalmatin napisao, jer je sačinjeno kritičkim umom i poštenim domoljubnim srcem, bez svakog laskanja i bez ikakve strasti.”
Ruić je bio izuzetno plodan autor, napisao je velik broj djela, a samo jedno, ujedno i najznačajnije njegovo djelo “Delle riflessioni storiche” ima čak 24 knjige.
Marko Lauro Ruić imao je mogućnost svakodnevnog posjećivanja paškog arhiva u kojem je bilo nekoliko desetak tisuća spisa o prošlosti Paga i nema sumnje da je u paškom arhivu provodio dosta vremena. Paški arhiv je uništen u požaru i upravo zahvaljujući Ruiću do suvremenog doba, u prijepisu i obradi, ostale su sačuvane brojne isprave i drugi izvori o prošlosti Paga.

U Pagu je 1990. godine utemeljen Centar za kulturu “Marko Lauro Ruić”, a nazivom Centra simbolično je odano priznanje velikom Pažaninu i velikom povjesničaru.
Centar za kulturu „Marko Lauro Ruić“ je u travnju 1991. godine u Gradskoj vijećnici postavio izložbu “Prošlost Paga u slikama i zapisima” na kojoj su javnosti prvi puta bili predstavljeni crteži i vedute Paga koje je izradio Marko Lauro Ruić. Također, bile su izložene i kopije izvornih radova Marka Laura Ruića, među ostalima i njegovi zapisi o nastanku grada Paga. Izložbu je posjetio velik broj ljudi iz Paga i veliki broj studenata povijesti sa Sveučilišta u Zadru, Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta u Zagrebu.
U Pagu je, 15. listopada 1996. godine, održan dvodnevni znanstveni skup u prigodi 260. obljetnice rođenja Marka Laura Ruića. U sklopu znanstvenog skupa, u Gradskoj vijećnici bila je postavljena izložba izvornih radova Marka Laura Ruića, što je bio velik kulturni događaj. Drugog dana skupa, na pročelju rodne kuće Marka Laura Ruića na rivi, otkrivena je spomen ploča.

Rođenje u Pagu i odlazak na studij

Marko Lauro Ruić rođen je u Pagu, 22. listopada 1736. godine. Otac Marka Laura Ruića bio je Frane Ruić, a majka mu je bila Laura Mirković iz ugledne paške obitelji Mirković. Laura Mirković umrla je pri porodu tako da je Marko Lauro Ruić odrastao bez majke, uz oca i druge članove obitelji.
Na dan rođenja krstio ga je svećenik don Nikola Portada, član obitelji s kojom je Ruić kasnije bio povezan tazbinskim srodstvom.
Marko Lauro Ruić bio je marljiv i dobar učenik i nakon što je u Pagu završio temeljno obrazovanje, obitelj mu je omogućila daljnje školovanje. Marko Lauro Ruić je otišao u Rijeku i na Isusovačkom zavodu sv. Vida studirao je filozofiju. No, sudeći prema kasnijem razvoju događaja, Ruiću filozofija nije bila konačan odabir. Iz Rijeke je otišao u Padovu i upisao je Pravni fakultet, u to vrijeme jedan od najcjenjenijih u Europi. Marko Lauro Ruić se 14. travnja 1763. godine oženio za Klaru Giadruleo Jadrulić koja je 1764. godine rodila njihovu kćerku jedinicu Lauru Pacifiku Ruić.

Povratak u Pag i obavljanje brojnih dužnosti

Ruić se u Pag vratio kao doktor civilnog i kanonskog prava. U Plemićko vijeće grada Paga primljen je 16. srpnja 1752. godine, a 9. veljače1760. godine postao je javni bilježnik. Dvije godine poslije, 18. srpnja1762. godine, izabran je za kancelara ninske komune. Posebno priznanje Ruić je doživio 1798. godine kada je postavljen na položaj kotarskog suca. Tu dužnost obavljao je do 1807. godine.

O Ruićevim radovima

Ruić je, gotovo cijelog radnog vijeka, proučavao crkvenu i političku povijest grada i otoka Paga. Svoju prvu knjigu s naslovom “Notizie storiche della citta di Pago” Ruić je napisao 1773. godine. Pet godina poslije, 1778. godine, napisao je i prvi dio knjige “Questionis inter canonicos Paghensis”, a tema tog rada je život i djelo paških kanonika i povijest zbornog kaptola. Ruić je 1792. godine dovršio svoj rad naslovljen  “Constitutiones”, a radi se o prijepisu Zbirke isprava paškog Kaptola od 13. do 16. stoljeća.
Svi radovi Marka Laura Ruića su izuzetno značajni, a posebno značajno je njegovo djelo “Delle riflessioni storiche” koje ima čak 24 knjige u kojem je Ruić, vodeći se vjerodostojnim izvorima, opisao cijelu prošlost Paga. To djelo Ruić je pisao od 1779. do 1781. godine.
Jedno od posebno važnih njegovih djela je “Blasone Genealogico di tutte le Famiglie Nobili della Città di Pago” iz 1784. godine, koje sadrži genealogije i grbovnike paških plemićkih obitelji.
Ruić je napisao i djelo “Legum, statutorum, privilegiorum“ koje je u prijepisu sačuvao opat Ivan Antonije Gurat.
Ruićev rad “Frammenti storici” sačuvan je u prijepisu iz 1862. godine.
Nažalost, sva djela Marka Laura Ruića nisu dostupna. Neka nisu sačuvana i o njima se zna samo po njihovom spomenu u raznim spisima, a za neke, dokazano sačuvane, nije poznato gdje se nalaze.

Ostavština Marka Laura Ruića

Gotovo svi povjesničari koji proučavaju povijest grada i otoka Paga oslanjaju se na radove Marka Laura Ruića. Zahvaljujući Ruiću, do suvremenog doba, u prijepisu i obradi, ostali su sačuvani brojni spisi o prošlosti Paga koji su se nalazili u Gradskom arhivu Paga. Bez brojnih isprava koje je iz arhiva preuzeo Ruić, danas bi bilo gotovo nemoguće proučavati prošlost grada i otoka Paga. Ruić je bio izuzetno cijenjen u gradu Pagu. Mnogi su mu se obraćali kada im je trebala pomoć u pravosudnim postupcima i on je uvijek pomagao.
Marko Lauro Ruić umro je u Pagu 9. veljače 1808. godine i pokopan je u Zbornoj crkvi Marijina Uznesenja.

Josip Portada