22. ZagrebDox donosi 112 filmova
U nedjelju, 19. travnja, počinje 22. Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox. Festivalski program, koji traje do 26. travnja donosi ukupno 112 dokumentarnih filmova raspoređenih u 16 programskih cjelina.
Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox održava se u kinima Kaptol Boutiquea od 19. do 26. travnja 2026. godine.
112 filmova podijeljenih u šesnaest programskih cjelina koje zajedno oblikuju snažan i slojevit pogled na svijet obilježen krizama, promjenama i osobnim pričama koje ih nadilaze.
U središtu programa nalaze se Međunarodna konkurencija s dvadeset naslova i Regionalna konkurencija s osamnaest naslova.
Predstavljajući program umjetnički direktor Nenad Puhovski za medije je izjavio:
“U vremenima kada se svakodnevno na raznim platformama objavi oko pet milijuna sati videa, kada skromni dokumentarac stoji tek jedan posto budžeta dodjele Oscara, kada redakcije iz dana u dan odlučuju na koje će svjetsko ratište uopće poslati ekipu, a granica između umjetnog i ‘stvarnog’ postaje sve nejasnija – programiranje dokumentarnog festivala zahtjevnije je nego ikada. No upravo tada javlja se jednostavna spoznaja: mi smo tek predselektori. Imamo publiku koja ne samo da vjeruje onome što radimo nego i sama zna prepoznati, izabrati i procijeniti. I tada postaje lakše. Jer – ne samo na festivalu – u ovom nesretnom svijetu, ipak smo zajedno.”
Među temama obrađenim u filmovima na festivalu izdvaja se rat u Ukrajini, kojem se, još uvijek ne nazire kraj. U 2000 metara do Andriivke Mstyslava Chernova, autora dokumentarca 20 Days in Mariupol nagrađenog Oscarom za najbolji dokumentarni film, autor prati ukrajinske vojnike u pokušaju oslobađanja okupiranog sela, nastavljajući autorsku liniju koja je u Mariupolju obilježila jedno od najvažnijih dokumentarnih svjedočanstava o ovom ratu.
Dmytra Hreshka okreće pak pogled prema prostoru nakon razaranja, gdje priroda polako preuzima ulogu tihog svjedoka i nositelja sjećanja na uništene krajolike. Tu je zatim Poduka iz paleontologije Sergeija Loznice, u kojem djeca u kijevskom Prirodoslovnom muzeju pronalaze privremeni prostor bijega, a znanost i mašta pokušavaju nadjačati ratnu stvarnost.
Jedna u milijun Jacka MacInnesa i Itaba Azzama kroz desetogodišnje snimanje prati Israu od izbjeglištva iz Sirije do života u Njemačkoj i povratka, bilježeći odrastanje u stalnom kretanju između različitih zemalja, kultura i privremenih domova.
Jedna u milijun Jacka MacInnesa i Itaba Azzama kroz desetogodišnje snimanje prati Israu od izbjeglištva iz Sirije do života u Njemačkoj i povratka, bilježeći odrastanje u stalnom kretanju između različitih zemalja, kultura i privremenih domova.
Sve moje sestre Massouda Bakhshija promatra dug vremenski luk odrastanja triju sestara u Teheranu, čiji se osobni životi postupno isprepliću s promjenama iranskog društva.
Ispovijesti jednog madeža, hibridni je film koji spaja intimni dokumentarni pristup i animaciju. Mo Tan kroz povratak u obiteljski dom, pritisak tradicije i vlastitu dijagnozu preispituje obiteljske odnose i nasljeđe trauma.
Marc Isaac hibridom dokumentarnog i fikcijskog pristupa prati pokušaj stvaranja “autentičnih” AI likova u istraživačkom laboratoriju, propitujući granice ljudske emocije i lica u eri umjetne inteligencije te budućnost same filmske slike kroz sukob istraživača, umjetnika i AI kreacija.
Regionalna konkurencija među osamnaest filmova donosi niz svjetskih premijera.
U kriminalističkom found footage filmu Pozdravi iz Sekretarijata Ivana Ramljaka otvara se pogled prema skrivenim slojevima povijesti. Arhivske fotografije napuštene policijske postaje razotkrivaju drugu stranu zrcala sunčane vedrine omiljene hrvatske turističke destinacije.
Tonći Gaćina svojim filmom Koze! postavlja pitanje kakva budućnost čeka nekoliko stotina grla koza na pučinskom otoku, zaostalih nakon propasti državnog projekta razvoja lokalnog stočarstva, dok u Vučjoj gozbi Jadrana Bobana strah od vukova u dalmatinskom zaleđu otvara priču o napuštenim zajednicama, nepovjerenju i širenju teorija zavjere u prostoru ekonomskog i infrastrukturnog zanemarivanja. Na istom tragu je film Za nekoliko kriški sira Nikole Boshnakova: mala farma postaje simbol nestajanja ruralnog života pod teretom ekonomskih i društvenih promjena.
ZagrebDox ove godine programima Glazbeni globus, Happy Dox, Festival Hits, Teen Dox i Green Dox donosi presjek najuzbudljivijih suvremenih dokumentarnih ostvarenja – od glazbenih priča i festivalskih hitova do filmova koji otvaraju pitanja identiteta, odrastanja i klimatske krize. Očekuju nas naslovi koji su već osvojili svjetske festivale, ali i oni koji tek započinju svoj festivalski život.
Najavljujući ovogodišnje izdanje ZagrebDoxa izvršni direktor festivala Hrvoje Pukšec je izjavio:
“Imat ćemo jednako projekcija kao i prije korone. Imat ćemo oskarovce kao goste u godini kad su dobili Oscare: za film koji smo među prvima u svijetu i sami nagradili. Imamo mladu, motiviranu i strastvenu ekipu koja je uistinu kapilarno povezana s Akademijom dramske umjetnosti. Festival nam je sastavni dio dviju važnih svjetskih i europskih filmskih obitelji: Europske filmske akademije i Cannes Docs. ZagrebDox Pro se konačno ustabilio i pronašao nakon nekoliko godina lutanja. Mogu samo poručiti kolegicama i kolegama te svim ljubiteljima filma: uživajte u ZagrebDoxu!”
Uz bogat filmski program, festival donosi i snažnu industrijsku i edukativnu komponentu kroz programe ZagrebDox Pro i DoXXL.
ZagrebDox se održava uz potporu Grada Zagreba, Hrvatskog audiovizualnog centra, Društva hrvatskih filmskih autora i Turističke zajednice Grada Zagreba.
