Štovanjem Majke Božje od Staroga grada u gradu Pagu

Od 1852. do 1855. godine na području grada Paga u više navrata se pojavila zarazna, i u to vrijeme, neizlječiva kolera. Za Pag, koji je u to vrijeme imao oko 3 000 stanovnika, zarazna bolest mogla je biti pogubna.

Upravo 1855. godine, kada je od lipnja do kolovoza umrlo oko 200 ljudi, Paškinje i Pažani su se spontano okupljali u Zbornoj crkvi u Starom gradu moleći se pred kipom Majke Božje, moleći se za oproštenje grijeha i tražeći pomoć. Na blagdan Vele Gospe kip Majke Božje donijeli su u Zbornu crkvu Marijinog Uznesenja u Pagu.

Prema legendi, idućeg dana, 16. kolovoza, na spomendan sv. Roka, bolest je nestala. Tada su Pažani položili zavjet da će svake godine, na blagdan Vele Gospe, u procesiji, s najvećim slavljem i molitvama zahvale, kip Majke Božje iz svetišta u Starom gradu donijeti u Zbornu crkvu Marijinog Uznesenja u Pagu i ondje će stajati 22 dana, do Male Gospe.

U Pagu je od 1855. godine, kada je počelo štovanje kipa Majke Božje od Staroga grada, blagdan Velike Gospe poprimio značenje središnjeg vjerskog, ali istovremeno i društvenog događaja, to je blagdan svakog pojedinca, svake obitelji i svih stanovnika Paga kao cjeline, kao zajednice, blagdan u kojem sudjeluju svi koji mogu, na misama, u večernjim molitvama, krunicama i u onome što je Paškinjama i Pažanima posebno značajno, u zavjetnoj procesiji kojom se kip Majke Božje iz Marijanskog svetišta Stari grad prenosi u Zbornu crkvu Marijinog Uznesenja u Pagu.

Zbog jasne određenosti, čvrste uokvirenosti, sadržajnosti i nepromjenljivosti kroz stoljeća, zbog činjenice što se njeguju i redovito se održavaju, običaji povezani sa štovanjem relikvija prepoznatljiv su dio zajednice, dokaz i prikaz upornosti, vjere i ljubavi prema naslijeđu. Običaji povezani sa štovanjem Majke Božje od Staroga grada, kao i drugih relikvija, povezuju daleku prošlost sa suvremenim dobom, s 21. stoljećem, oni su poput nevidljive vremenske niti koja veže brojna pokoljenja, ona koja su bila, ona koji jesu i ona koji će biti, vežu one koji su štovali, koji štuju i koji će štovati relikvije.

Detaljnije o običajima povezanim sa štovanjem Majke Božje od Staroga grada pisao je Josip Portada u članku Paške relikvije i običaji: Majko Božja od Staroga grada, moli za nas!