Bartol Kašić: Kako sam otputovao iz Paga
U svojem nedovršenom autobiografskom djelu, Bartol Kašić je opisao svoj odlazak iz Paga i putovanje do Loreta u Italiji, gdje je upisao Ilirski kolegij.
Kao što je u njegovo vrijeme bilo uobičajeno, o sebi je pisao u trećem licu. Opis putovanja je jezgrovit i duboko sadržajan i dobra je ilustracija načina putovanja brodom u 16. stoljeću, kao i prikaz onoga što su putnici i mornari na brodovima mogli doživjeti tijekom plovidbe.
Bartol Kašić je otputovao iz Paga 30. rujna 1590. godine u pratnji članova obitelji i o tome je zapisao:
„Dakle Bartol je otišao na sam blagdan sv. Jeronima Dalmatinca, najvećeg naučitelja. Istoga dana je sretno sišao s male lađe na Molatu, malom otoku Jadranskog mora, te budući da tamo nisu našli niti jedan brod da otplove za Anconu čekali su punih 15 dana s velikom dosadom. Napokon je došao brod u luku, koji mornari nazivaju fregata Chiozota. Popevši se na nju oko četvrtog sata u noći, dok je puhao sjeverac s brda Dalmacije, plovili su uz povoljan vjetar punim jedrima, ali kada je izlazilo Sunce, prestao je sjeverac te je pomalo počelo puhati jugo, sudac Jadrana. Poslije nekoliko sati on jače uznemiri morske valove i razbije silnim udarom jedra, jedrenicu i jarbol te ih baci u uzavrelo more. Bartol je tada ležao na lađi napola živ, oslabljen od povraćanja i cijeli dan bez hrane.“
Kašićev opis putovanja brodom iz Paga u 16. stoljeću jedini je takav zapis, za sada poznat. Kašić je, dakle, malim brodom otplovio iz Paga na Molat, otok koji se nalazi između Ista i Sestrunja. Na Molatu se ukrcao na fregatu, a u Kašićevo doba tako su se nazivali veći jedrenjaci. Kašić nije naveo gdje se u Pagu ukrcao na brod, a mogao se ukrcati u luci Mandrač ili u luci Košljun. Vjerojatnije je da se na brod ukrcao u luci Košljun, jer se na taj način izbjegao rizik putovanja kroz Velebitski kanal, a iz to, putovanje od Košljuna do Molata je znatno kraće nego putovanje od Paga do Molata.
Bartol Kašić rođen je u Pagu, 15. kolovoza 1575. godine, a umro je u Rimu 28. prosinca 1650. godine. Nakon što mu je umro otac, skrb o malom Bartolu preuzeo je njegov ujak don Luka Deodati, paški svećenik. Don Luka Deodati naučio je Bartola Kašića pisati i čitati. Kašić j završio općinsku, osnovnu školu u Pagu i nakon toga je 1590. godine otputovao iz Paga u talijanski grad Loreto gdje je upisao Ilirski kolegij kojeg su utemeljili, organizirali i vodili redovnici Družbe Isusove, koje se uobičajeno nazivaju Isusovci.
Tijekom školovanja pokazao je sposobnost učenja, bio je marljiv i posvećen nauku i isusovci su ga, kada je imao samo 18 godina, 1593. godine, poslali na daljnje školovanje u Rim. U Rimu je, u dobi od dvadeset godina, 1595. godine, postao član Družbe Isusove koja je pripadala Rimskoj provinciji. Kašić je završio Rimsko sjemenište i 1606. godine je zaređen za svećenika. Bio je i ispovjednik u Bazilici sv. Petra u Rimu.
Njegova najznačajnija djela su Institutiounum linque illyricae libri duo iz 1604. godine i Ritual rimski iz 1640. godine.
Kašić je obavio dva misionarska pohoda. Prvi je bio 1612. i 1613. godine, tijekom kojeg je obišao katoličke zajednice u Bosni, Srbiji i u istočnoj Slavoniji, a o svojem putovanju sastavio je vizitatorsko izvješće koje je dostavio papi.
Drugi misionarski pohod obavio je 1618. i 1619. godine.
Bartol Kašić je otišao iz Paga kada je imao 15 godina i nikada se nije vratio.
Ilustarcija izrađena uz pomoć chatGPT.vom
