Izdvojeno

U gradu Pagu tijekom stoljeća bralo se samoniklo ljekovito bilje za pravljenje raznih pripravaka za liječenje, a ljekovito bilje bralo se uglavnom se u proljeće. Najstariji podaci o travarstvu u gradu Pagu i pravljenju ljekovitih pripravaka su iz vremena dok se grad Pag nalazio u današnjem Starom gradu, a arhivski izvori o travarstvu u Pagu […]

U suvremeno doba otok Pag je poznat po svojem dominatnom krškom krajoliku, koje je po mnogim karakteristikama jedinstven na Jadranu, no nekada je bilo drugačije. Otok je bio izrazito šumovit. Gotovo svi dijelovi otoka bili su prekriveni šumama uglavnom hrasta, dijelom jasena i u manjem broju pinije.

Pažani su pomogli kralju Beli IV. u njegovoj borbi protiv Tatara i ugostili su ga u svojem gradu, o čemu postoje brojni povijesni zapisi. O tom događaju, povjesničar Marko Lauro Ruić je zapisao: “Tatari, mongolski pastiri Barbari, spustili su se od svojih stepa i provalili u Ugarsku dolinu. Bela IV., zabrinut za svoje kraljevstvo i za svoju […]

Ove godine navršava se 154 godine od rođenja i 72 godine od smrti don Blaža Karavanića, svećenika, papinskog prelata, monsinjora, seoskog župnika, profesora, pisca, arhiđakona, dekana Stolnoga kaptola Svete Stošije, arhivara i kancelara Nadbiskupskoga ordinarijata.

Nedjelja 10. veljače 1929. godine bila je “karnevalska nedija”, završni dio karnevala, međutim, planovi koje su Paškinje i Pažani imali za karneval već ujutro su se, na neobičan način,  rasplinuli. Kada su Paškinje i Pažani, nakon ugodnog i mirnog sna, ujutro otvorili prozore ostali su zatečeni neobičnim prizorom kakvog vjerojatno nitko prije od njih nije […]

Paški pučki napjevi dio su naslijeđene nematerijalne kulturne baštine grada Paga. Izvodili su se u raznim prigodama, a bili su neizostavan dio Paškog zimskog karnevala, a od 1959. godine izvode se i na Ljetnom paškom karnevalu. Karnevalskim pučkim napjevima označavao se početak karnevalskog programa u zimskom karnevalu koji se u Pagu uobičajeno naziva “zadnji dani” […]

Karneval je najžilaviji dio tradicije grada Paga. Među brojnim dijelovima Paškog karnevala je ričavac. To je jedini dio Paškog karnevala koji se održava ili odvija izvan uobičajenog subotnjeg karnevalskog programa, subotnjih maškaranih tancov i izvan glavnog dijela karnevalskog programa koji se naziva ” tri zadnja dana”.

Paški pandešpanj slastica je u kojoj su uživala pokoljenja Paškinja i Pažana. Pandešpanj su uvijek radile koludrice iz Benediktinskog samostana sv. Margarite i uglavnom po narudžbi. Paški pandešpanj se po izgledu i po okusu razlikuje od talijanskog pandešpanja, a dobri poznavatelji slastica smatraju da je paški pandešpanj i mnogo ukusniji.