Navršava se 217 godina od rođenja Donata Fabijanića, franjevca, pisca, kompozitora i učitelja

U Pagu, u kući nasuprot Benediktinskog samostana sv. Margarite i crkve Navještenja Marijina, 17. prosinca 1808. godine rodio se Donat Fabijanić, u ogranku paške obitelji Fabijanić koja je imala nadimak Rajš. Obiteljski nadimak Rajš nastao je od imenice “riža”.

Donat Fabijanić je u ranoj životnoj dobi imao prigodu upoznati život franjevaca u Samostanu Vele Gospe u Starom gradu. Franjevački red mu se svidio i to je utjecalo na njegov kasniji životni put. U Samostanu Vele Gospe u Starom gradu završio je osnovnu školu, a 1. srpnja 1826. godine zaredio se, zauvijek je skinuo civilnu odjeću i obukao franjevački habit.

Nakon toga je u Zadru upisao Gimnazijsko-filozofski licej. Bio je uzoran učenik, a posebno se isticao poznavanjem latinskog jezika. Zabilježeno je da je 1829. godine gvardijanu Anti Marinoviću za rođendan napisao i poklonio pjesmu napisanu na latinskom jeziku.

Po završetku Gimnazijsko-filozofskog liceja upisao je studij bogoslovlja i filozofije. Nakon završetka studija, 30. travnja 1833. godine, položio je vječne redovničke zavjete. Tri godine kasnije, 4. studenog 1836. godine, primio je sveti red svećeništva.

Donat Fabijanić je postavljen vikara samostana sv. Duje na Pašmanu, a dužnost je počeo obavljati 1834. godine kada se iz Zadra preselio na Pašman. Nakon dvanaest godina provedenih na Pašmanu, 1846. godine vratio se u Zadar.

Donat Fabijanić bio je izuzetno cijenjen i obnašao je brojne odgovorne dužnosti. U Zadru je 1857. i 1858. godine obnašao dužnost vikara, a 1862. godine imenovan je za učitelja klerika. Za provincijala je imenovan 1863. godine, a za gvardijana je imenovan 1869. godine.

Donat Fabijanić je 1841. godine u Zadru objavio knjigu “Viaggio sul monte Vellebich”, putopisno djelo o Karinu, Novigradu i dolini rijeke Zrmanje.

Dvije godine poslije u Veneciji mu je tiskana knjiga “Cenni istorici sulle scienze e lettere in Dalmazia” („Povijesne bilješke o znanosti i književnosti u Dalmaciji”).

Donat Fabijanić je objavljivao stručne novinske članke i novinske komentare. Svoje novinske članke objavio je u knjizi “La Dalmazia nei primi cintque secolli dei Christianesimo” („Dalmacija u prvih pet stoljeća kršćanstva”).

Donat Fabijanić godinama je proučavao povijest franjevaca i na temelju tih istraživanja napisao je knjigu pod naslovom “Memorie storico letterarie di alcuni conventi della Dalmazia” („Povijesne i književne uspomene na neke samostane Dalmacije”) koja je 1845. godine tiskana u Veneciji.

U Firenci je 1889. godine tiskana posljednja knjiga Donata Fabijanića „Discorso sulla istoria religiosa e civile della Dalmazia e popoli affini” („Rasprava o vjerskoj povijesti građana Dalmacije i njima srodnih naroda”).

Sudjelovao je u raznim akcijama, među ostalim u prikupljanju sredstava za obnovu crkve Svetog Frane u Zadru, za što je dao i svoj veliki prilog.

Glazba je bila velika ljubav Donata Fabijanića. Predavao je glazbu i skladao je kompozicije. Uglazbio je “Miserere” na temelju 50. psalma, pokajničkog psalma koji se izvodi u obredima na blagdan Svih svetih, na Dušni dan i u Velikom tjednu. Uglazbio je i motete, vrstu višeglasnog pjevanja koje je nastalo u 13. i 14. stoljeću. Skladao je i mise. Bio je i orguljaš u samostanskoj crkvi. Vodio je i dječji zbor koji je nastupao u crkvama u Zadru u raznim, uglavnom prazničnim prigodama.

Uz sve to, Donat Fabijanić je na gimnaziji u Zadru predavao latinski i talijanski jezik, zemljopis, povijest, matematiku i glazbu.

Donat Fabijanić umro je u Zadru, 8. travnja 1890. godine. Dva dana kasnije, 10. travnja, s početkom u 10:00 sati, u crkvi Samostana Svetog Frane u Zadru bio je ispraćaj na kojem se okupio velik broj crkvenih, gradskih i državnih dužnosnika, gotovo cijeli zadarski kler, brojni učenici i vjernici. Idućih dana u svim dalmatinskim novinama objavljen je nekrolog posvećen Donatu Fabijaniću. Slavilo ga se kao putopisca, pjesnika, književnika, učitelja, glazbenika, crkvenog i kulturnog djelatnika, svećenika i fratra.

Donat Fabijanić pokopan je na otoku Pašmanu.

Na pročelje nekadašnje obiteljske kuće Donata Fabijanića, u prigodi 100 godina od njegove smrti, 8. travnja 1991. godine postavljena je spomen ploča.

(Ilustracija: Radio Pag)