Izdvojeno

U Pagu je, na Veliki petak, u zoru zvonar dolazio na zvonik Zborne crkve Marijina Uznesenja i čvrsto je konopima vezivao zvona, jer se tog dana nije zvonilo. Procesija na Veliki petak održava se navečer. Uz rub ulica kojima prolazi procesija nekada su se postavljale svijeće parafinke i lumini.

Prije 410 godina dogodio se tragičan događaj kada su uskoci u Karlobagu pobili mladiće iz Paške satnije, paškog kneza Antu Zorzija i gotovo stotinu otočana. Povjesničar Marko Lauro Ruić je zapisao: Uskoci su harali po Jadranskom moru 70 godina, sijući svugdje pljačku, otimačinu i smrt (M. L. Ruić, “Delle riflessioni storiche,” 1781.).

Velikim tjednom (Vela Nedija) završava korizma koja počinje na Pepelicu. Međutim, pravi završetak korizme je prije Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak. Na početku Velikog tjedna, u ponedjeljak, utorak i u srijedu, nabavljao se i pripremalo sve što je bilo potrebno za vrijeme Vazmenog trodnevlja. Postilo se do pred Misu večere Gospodnje na Veliki četvrtak. Poslije Mise večere Gospodnje počinje Vazmeno trodnevlje.

Prije 781 godinu, 30. ožujka 1244. godine, grad Pag je dobio Bulu kralja Bele IV. s popisom povlastica i postao je Slobodni kraljevski grad. Bula kralja Bele IV. imala je, navodi prof. dr. sc. Mate Suić, veliko značenje u upravnom razvoju Paga. Navodi kako su izaslanici grada Paga, 1376. godine, zbog čestih sukoba sa Zadrom, od kralja Ludovika Anžuvinca zatražili pomoć. Kralj Ludovik je 23. listopada 1376. godine izdao povelju u kojoj se, među ostalim, navodi: “Želimo da prije spomenuta Paška općina uživa sve povlastice i slobode kao i ostali naši dalmatinski gradovi pod našom vlašću.”

Pepelnica je za vjernike početak korizmenog vremena, iščekivanja Uskrsa, najvećeg kršćanskog blagdana. Naziva se i Čista srijeda, a u dijalektu grada Paga naziva se Cista srida.

Paški karneval je, kao višestoljetni običaj, dobro istražen, a najviše ga je istraživao etnolog  prof. Stjepan Sremac koji je o paškom karnevalu napisao i nekoliko vrlo zanimljivih i znanstveno vrijednih radova.

Paški karneval je, po količini etnoloških i dokumentiranih običajnih dijelova, jedinstven u svijetu, a uz Venecijanski karneval, je i najautentičniji. Jedan od običaja povezanih s karnevalom su batarele. Izvorno, batarele nisu bile dio karnevala, ali s vremenom su to postale. Prof. Nikola Kustić u svojoj knjizi “Cakavski govor grada Paga s rječnikom” navodi da su […]

Prema povijesnim izvorima, Nova godina u gradu Pagu, kao praznik i razlog za slavlje, nije imala osobito veliko značenje kakvo je, na primjer, imao Božić. Nova godina se stoljećima obilježavala kao kalendarska činjenica, a ne kao razlog za raskošnu zabavu. Obilježavanje Nove godine u gradu Pagu, kao i u cijeloj Europi, nije uvijek bilo povezano […]

U gradu Pagu su se, tijekom stoljeća, stvarali, održavali, a s vremenom i mijenjali razni običaji, tako i oni koji su bili ili su još uvijek povezani s obilježavanjem i slavljenjem Božića. Običaje povezane sa slavljenjem Božića treba podijeliti u dvije grupe. Jedno su običaji slavljenja Božića koji su povezani s vjerskim obredima, liturgijama, kršćanstvom […]