U subotu 18. rujna navršilo se 547 godina od kada su se Pažani preselili iz današnjeg Starog grada u današnji grad Pag.
Tom prigodom u Pagu je bila velika svečanost, preseljenje je simbolično održano kao velika procesija koju je predvodio knez, a u procesiji je u Pag donesen i Sveti križ. U Starom gradu ostale su samo Benediktinke iz samostana Sv. Margarite. Izgradnja novog grada Paga počela je 18. svibnja 1443. godine i to polaganjem kamena temeljca za Zbornu crkvu Marijina Uznesenja i kulu Skrivanat. Do 1474. godine novi grad Pag je bio gotovo u cijelosti izgrađen i bilo je moguće preseljenje. Izgradnja novog grada Paga značila je početak jednog od najsigurnijeg, a istovremeno i najsjajnijeg razdoblja grada Paga kroz čitavu njegovu povijest. Naime, novi grad Pag bio je okružen zidinama i kulama, imao je tada jedno od najsuvremenijih naoružanja na Sredozemlju. Novi grad Pag se nitko nije usudio napadati. Zahvaljujući tome razvijalo se gospodarstvo, posebice solarstvo, trgovina, obrtništvo, ovčarstvo i vinogradarstvo. Mnogi Pažani su stekli visoka akademska zvanja izvan Paga, među kojima se posebno ističe Bartol Kašić, autor prve gramatike hrvatskog jezika.
Tijekom kasnijih stoljeća izgrađena su velika skladišta soli na Prosici, te sustav kanala i pristaništa za manje brodice i jedrenjake koji su dovozili sol sa solina u nova skladišta. Također, s vremenom je uređena i luka i karantena za pomorce.
Tijekom 16. i 17. stoljeća u Pag se doselio veliki broj stanovnika iz područja Like, današnje Italije, Bosne i drugih područja te je s vremenom gotovo u cijelosti istisnuto ono izvorno stanovništvo koje je u Pag došlo iz Staroga grada.
Usprkos preseljenju u novi grad Pag, Pažani Stari grad nisu nikada napustili. Naime, u crkvi Uznesenja Marijinog čuva se kip Majke Božje koji se od 1855. godine u svečanoj procesiji za Velu Gospu prenosi u Pag. Stari grad je postao Marijansko svetište, mjesto koje mnogi rado posjećuju, a posljednjih pedesetak godina postao je značajno arheološko područje. Povijest Staroga grada, koja je prema M. L. Ruiću, počela još u antičko doba, a koji se prvi puta spominje u 10. stoljeću i novog grada Paga je nerazdvojiva i neraskidiva bez obzira na promjenu lokaliteta. Tijekom osamdesetih i devedesetih godina, urbanim širenjem Paga na predjelu Sv. Jelena, Stari grad je postao dio novoga grada.
Dijana Vuleta/Radio Pag
