Mnogi borovi na otoku Pagu napadnuti su borovim prelcem, agresivnim i štetnim nametnikom koji uništava stabla bora. Na granama borova lako je uočiti gnijezda borovog prelca, a stječe se dojam da se nitko ozbiljno ne bavi uništavanjem tog nametnika.
Stručnjaci iz Hrvatskih šuma navode kako je jedini učinkovit način za borbu protiv borovog prelca rezanje grana na kojima se nalazi gnijezdo s gusjenicama i spaljivanje tih izrezanih grana. No, tko bi to trebao raditi? Prema zakonu koji regulira tu problematiku, borove bi trebale spašavati Hrvatske šume, ali samo na zemljištima nad kojima imaju zakonsku nadležnost, a o borovima na privatnom zemljištu trebali bi brinuti vlasnici zemljišta na kojima se nalaze borovi. Mnogi otočani sa zabrinutošću gledaju gotovo nekontrolirano širenje borovog prelca, jer na otoku je malo pošumljenih površina, a širenjem borovog prelca, bit će ih sve manje. Borov prelac je leptir i na borovima radi vrlo uočljiva, čvrsta gnijezda isprepletena od tankih bijelih niti u kojima se legu gusjenice. Kada izađu iz gnijezda, gusjenice borovog prelca su jako uočljive jer se kreću u dugačkim kolonama spojene jedna na drugu tako da nalikuju tankoj i jako dugačkoj zmiji. Gusjenice se zakopaju u mekano tlo i pretvore se u leptira. Borov prelac je opasan za borove jer gusjenice obrste borove iglice i bor ostane bez lišća koje mu je neophodno za život i stablo se osuši. Međutim, borov prelac je opasan i za ljude, ali i za životinje, pogotovo za kućne ljubimce. U dlačicama gusjenica borovog prelca ima otrova i u dodiru s kožom izazivaju jaku iritaciju. Uz to, dlačice su i jaki alergeni i kod osjetljivih ljudi i kućnih ljubimaca mogu izazvati vrlo jake alergične reakcije. U najtežim slučajevima mogu se dogoditi i anafilatičke reakcije. Reakciju može izazvati i mrtva, a ne samo živa gusjenica. Zbog toga je potreban oprez, a stručnjaci navode kako gusjenice ni u kojem slučaju ne treba dirati. Ako ih se slučajno dodirne i pojavi se reakcija, treba odmah konzultirati liječnika.
Josip Portada/Radio Pag