Prema statističkim podacima iz Vladinog izvješća o učincima provedbe Zakona o otocima, najviše stanovnika na otocima u Hrvatskoj bilo je 1921. godine, ukupno 174.994. Najveći pad broja stanovnika zabilježen je do 1981. godine. Te, 1981. godine, na otocima je živjelo samo 113. 299 stanovnika. Do 1981. godine broj stanovnika na otocima smanjen je za 35, 25%, više od trećine.
Od 1991. do 2021. broj stanovnika na otocima je uglavnom stalan, uz varijaciju od pet tisuća stanovnika.
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, broj stanovnika na dvadeset dva otoka je veći, a na dvadeset osam otoka broj stanovnika je manji nego na popisu iz 2011. godine. Najveći pad stanovnika, u apsolutnom iznosu, imali su Rab (1060 stanovnika manje), Korčula (928 stanovnika manje), Pag (720 stanovnika manje), Čiovo (651 stanovnika manje) i Lošinj (500 stanovnika manje). Pad broja stanovnika na otocima je znatno manji u odnosu na pad koji je zabilježen na državnoj razini.
Pozitivan je podatak da na otocima, u posljednjih deset godina, ima 146 učenika više. Od školske godine 2013./2014. do 2022./2023. relativni porast broja učenika je 1,30 posto.
Zanimljivo je da je na otocima, prema popisu iz 2021. godine, nezavisno od oscilacija u broju stanovnika, broj trgovačkih društava, tvrtki, porastao za 3, 2 posto i bilo ih je 5. 251, a broj zaposlenih je povećan za 6,4 posto (23.034).
U Vladinu izvješću o učincima provedbe Zakona o otocima za 2021., godinu, u otoke je investirano 4, 4 milijarde kuna.
U razdoblju od 2006. do 2021. godine u otoke je uloženo 32,2 milijardi kuna, u prosjeku 2,01 milijardi kuna godišnje. U ulaganjima je bilo 82 posto bespovratnih proračunskih ili vlastitih sredstva države i sredstava iz fondova Europske unije, a 18 posto bili su krediti.
Radio Pag/HINA