U povodu Dana Arheološkog muzeja u Zadru koji obilježava 186 godina postojanja predstavljen je znanstveni projekt na ranokršćanskoj škrinji iz Novalje.
Jedna od rijetkih svjetskih relikvijara, škrinja je pronađena 1971. godine, a tijekom dvogodišnjeg programa onaće biti istraživana, rekonstruirana i vrednovana. Projekt je to kojeg je odbrilo Ministarstvo znanosti Odjelu za povijest umjetnosti uz partnerstvo Sveučilišta iz Maribora koje je tražilo suradnju u primjeni svojih najnovijih metoda zaštite na nekoj od zadarskih starina, ispričala je voditeljica zadarsko- slovenskog tima doc.dr.Antonija Mlikota.
Ideju im je dao ravnatelj Arheološkog muzeja dr. Jakov Vučić, a neizmjernu pomoć u rekonstrukciji škrinje pružio Frane Šunić, voditelj tehničkog odjela zadarskog muzeja. On je demonstrirao izradu škrinje koju je predstavio ravnatelj muzeja. Škrinja je nađena u vrtu Vladimira Vidasa u Novalji a svjedok je bio pok. Zoran Šimatović(brat zadarske plesne pedagoginje, također pok. Nives Šimatović Predovan).
Škrinja je u Zagrebu konzervirana a prvu analizu je napravio je Anđelo Badurina koji je o škrinji iz Novalje najviše pisao (pretpostavlja se da datira iz 4. stoljeća).
Brončana škrinja ima 32 ulomka na kojima su ukucani prizori iz Starog i Novog zavjeta, niz s dvije divlje mačke, pet jelena, 7 stabala te s vinovom lozom. Novo što je otkriveno je prikaz Mojsija koji izbija vodu iz stijene a za koji znamo samo iz fotografija, kazao je dr Vučić.
Na škrinji treba namjestiti poklopac u istim dimenzijama, što će biti jedan od ciljeva ovog projekta. Kada se škrinja rekonstruira s novim prijedlozima, ona će biti tema radionice, ali i novog suvenira Arheološkog muzeja. Radi se o vrijednom primjerku relikvijara čije će tajne otkriti zadarski povjesničari umjetnosti.
