U subotu 2.2. obilježen je Svjetski dan močvarnih staništa. U močvarna staništa ubrajaju se stalne ili povremene vode stajačice i tekućice, poplavne šume, travnjaci i obala mora. Močvarna staništa su od velike važnosti radi svojih ekoloških svojstava, funkcija i gospodarskih vrijednosti, predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti, uz njih je vezano više od 40% vrsta biljaka i životinja.
Vrijednost močvarnih staništa vezana je i uz obnavljanje zaliha podzemnih voda, učvršćivanje obala, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata, ublažavanje klimatskih promjena i pročišćavanje vode. Ona su genske banke biološke raznolikosti, staništa brojnih gospodarski važnih biljnih i životinjskih vrsta, a pružaju i velike mogućnosti za razvoj turizma i rekreacije. Zbog stalne prisutnosti čovjeka danas predstavljaju i iznimnu kulturnu vrijednost.
Močvarna staništa su najugroženiji ekološki sustavi, zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernoga iskorištavanja njihovih resursa. Od 1900 godine izgubljeno je 64 % močvarnih područja u svijetu.
Na otoku Pagu su tri ornitološka rezervata, Veliko blato, Malo blato i Kolanjsko blato. Veliko blato najveće je od tri slatkovodna jezera koja postoje na otoku Pagu i predstavlja veliku otvorenu vodenu površinu. Malo blato ljeti presuši zbog zagušenosti naslagama močvarne flore i jedno je od najvažnijih gnjezdišta ugrožene eje livadarke u Hrvatskoj.
Vlažna i močvarna staništa su neizmjerno bogatstvo raznovrsnih životnih oblika, nalazište hrane i zaklona za brojne ptice selice koje na svom putovanju na njima zastanu. U proljeće dok su okolne livade poplavljene, na njima se odmaraju i hrane čaplje, blistavi ibis, ćurlini, a u tršćaku jezera gnijezde se veliki trstenjak i trstenjak cvrkutić, svilorepa, čapljica voljak, kokošica, mali gnjurac, mlakuša, razne vrste ševa i mnoge druge ptice. U ornitološkim rezervatima ima i morskih kulika, a male čigre koje se gnijezde u blizini dolijeću loviti ribice.
