Kako je nekada bilo za Uskrs u Pagu? Šime Goleš, pučki pjesnik, pjevač pučkih napjeva, kaže: Bilo je drugačije.
"Uskrs je bio velika radost kao i sada, ali neki običaji su bili drugačiji," kaže Šime Goleš.
"Na blagoslov hrane u crkvu nosila su se jaja i turte koje su žene dugo pripremale. Nije uvijek bilo lako pripremiti turtu. Ako je u kuhinji bilo hladno, tijesto se ne bi dignulo, a to je bio problem. Jaja je bilo malo, ništa se nije smjelo upropastiti. Zato su žene morale na tome puno raditi. U crkvi se, kao i sada, posvećivala voda i nosila se doma. Ujutro na Uskrs svaki član obitelji bi popio čašicu posvećene vode. Voda koja bi ostala dobro se čuvala na posebnom mjestu. Poslije ručka na Uskrs jelo se posvećena jaja i posvećenu turtu. Nije bilo toliko hrane kao danas, tako da je svatko dobivao komad turte i samo jedno jaje."
Šime Goleš kaže kako je postojao poseban običaj povezan s uskrsnim jajima.
"Od posvećene hrane se ništa nije bacalo," kaže Šime Goleš. "Pazilo se i na korice posvećenih jaja. Ni to se nije smjelo baciti. Korice bi se skupile i stavile u zavežljaj i nosile su se u polje ili u vinograd. Zavezale bi se za panj jer se smatralo da će tako biti bolji plodovi."
Obavezno se, kaže Šime Goleš, išlo u crkvu u sve dane Velike nedije, Velikog tjedna, a isto tako, obaveno se išlo i u procesiju za Veli petak. Na Veli petak i na Velu subotu, a posebno na Uskrs i na Uskrsni ponedjeljak nije se radilo. Na Veli četvrtak ribari su išli na ribe kako bi za Veli petak bilo dovoljno ribe jer su se na Veli petak obavezno pripremala jela od ribe.
"Pripremala su se jela od razne ribe, skuše, lokarde, toga je prije u uvali bilo puno, sada više nema," kaže Šime Goleš. "Kasnije se sve više pripremao bakalar. Na Veli petak cijeli Pag je mirisao po jelima od ribe."
Djeca su se, kaže Šime Goleš, posebno radovala blagdanima jer bi dobila turtu. Osim toga, za blagdane su se jela bolja jela nego za običnih dana. Napravilo bi se više hrane nego inače, ali sve bi se brzo pojelo.
"Ni jela ni turta nisu mogli trajati više od para dana jer su obitelji bile velike, svi su uživali u jelu i sve bi se brzo pojelo," kaže Šime Goleš.
Pripremao se i saur koji je, ako nije bilo previše toplo, mogao trajati i do dva tjedna.
Za Uskrs je na prvom mjestu bilo obiteljsko druženje, odlazak u crkvu, molitva i sve što je bilo povezano s Uskrsom. A na Uskrs popodne i navečer muškarci su se zabavljali u konobama.
"Muškarci su odlazili u tovernu, drugdje se nije moglo poći," kaže Šime Goleš. "Išlo bi se, kako se govorilo, na kvarat vina, a često bi se popila litra. U tovernama se lijepo zabavljalo, pilo se, pjevalo."
"Uvijek je za Uskrs bilo dobro raspoloženje," zaključuje Šime Goleš.
Josip Portada/Radio Pag
