Ranokršćanska brončana škrinja koja predstavlja jedinstveni relikvijar u Hrvatskoj i jedna je od tek nekoliko takvih u svijetu. Pronađena je 1971. godine u kući Vladimira Vidasa prilikom renoviranja. O Škrinji moći najviše je pisao Anđelko Badurina. Pretpostavlja se da škrinja datira iz 4. stoljeća. Obložena je mjedenim pločama, dimenzija 27,5 X 18 x16,5 cm, a sadrži 32 ulomka na kojima su ukucani prizori iz Novog i Starog Zavjeta, niz dvije divlje mačke, pet jelena, 7 stabala i vinova loza.
Novo otkriće je prikaz Mojsija koji izbija vodu iz stijene, poziv Mojsijev, prikaz Noe u korablji, Danijela u lavljoj jami i Abraham koji žrtvuje Izaka. Prikazi iz novozavjetnih scena potječu iz Ivanova evanđelja, a predstavljaju umnažanje kruha ili čudo u Kani, uskrsnuće Lazarovo, prikaz Dobrog pastira, Marije Orans i ozdravljenje slijepca. Teme nisu razvrstane po biblijskoj kronologiji, a vezane su za kult mučenika. Povodom 186. rođendana Arheološkog muzeja Zadar, 30. studenog 2018. godine, pod nazivom „Otkrivanje tajni škrinje iz Novalje“, prezentirane su najnovije spoznaje o ovom novaljskom relikvijaru, a održana je i demonstracija izrade škrinje.
