Nakon što je Radio Pag objavio poziv Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja građanima da dojave lokacije na kojima su opažene žive jedinke periski, Radio Pagu javio se velik broj otočana, ali i vikendaša, koji su naveli lokacije u akvatoriju otoka Paga na kojima ima živih periski. Provjerom na dva, od nekoliko lokacija, utvrđeno je kako doista u akvatoriju otoka Paga ima živih periski. Znači li to da se periske obnavljaju?
Zaključak o tome mogu dati samo stručnjaci, nakon znanstvene analize. Masovno izumiranje periski prvi put je zabilježeno 2016. godine na jugoistočnoj obali Španjolske. Masovni pomori periski od tada su zabilježeni i potvrđeni u Francuskoj, Italiji, Turskoj, Grčkoj i Albaniji. U svibnju 2019. godine utvrđen je pomor periski u Parku prirode Lastovo, a u siječnju 2020. godine na Pelješcu. Nakon toga utvrđen je pomor periski i na drugim područjima Jadrana, a tako i u akvatoriju otoka Paga. Kako se navodi u znanstvenom radu M. Pamić s Biološkog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, masovno izumiranje periski dogodilo se zbog infekcije parazitom Haplosporidium pinnae.
U Paškoj uvali prošlog ljeta nalazile su se samo uginule periske. Zbog toga su dojave o nalazima živih periski dobra vijest.
U sklopu Protokola o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju Barcelonske konvencije, periska se nalazi na Popisu vrsta pred istrebljenjem i ugroženih vrsta. Kazne za vađenje periski regulirane su Zakonom o zaštiti prirode. Za fizičku osobu koja vadi periske predviđena je kazna od 7.000,00 do 30.000,00 kuna, a za njezino uništavanje određena je odšteta u visini od 500,00 kuna.
