Počeli su radovi na krovu crkve Marijinog Navještenja i spoju krova crkve s krovom muzejskog prostora Benediktinskog samostana sv. Margarite. Radove izvodi "Initium gradnja" iz Zadra. Benediktinski samostan sv. Margarite jedina je monaška zajednica na otoku Pagu. Samostan benediktinki Sv. Margarite utemeljen je 1318. godine u današnjem Starom gradu, a utemeljili su ga supružnici Juran i Milica Pogančić sjeveroistočno od Velike crkve i to za koludrice benediktinke i crkvu na čast sv. Margarite.
U prvi samostan i crkvu u starom gradu Paga ušle su tri koludrice, a sve tri su se zvale Marija. Pažani su 18. svibnja 1443. godine, započeli s gradnjom novog grada, na mjestu na kojem se i danas nalazi, a 18. rujna 1474. godine svečanim ophodom, predvođenim knezom, Pažani su se preselili u novi grad Pag. Međutim, benediktinke su još jedanaest godina ostale u Starom gradu. Izgradnja samostana i crkve benediktinki u novom Pagu dovršeni su 1483. godine. Crkva je posvećena Marijinom Navještenju, a samostan svetoj Margariti, kao uspomena na samostan i crkvu u starome Pagu. Iz Starog grada u novi grad Pag i novi samostan benediktinke su se, u svečanom ophodu, preselile 13. travnja 1485. godine, a bilo ih je osam. Benediktinke su u Pagu razvile bogatu i raznoliku djelatnost, posebno odgojnu za žensku djecu od 1579. godine. Benediktinke su poučavale čipkarstvo i zaslužne su što se čipkarstvo proširilo gradom Pagom i postalo važan izvor zarade mnogih paških obitelji. Samostanska zbirka paške čipke nalazi se na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine. U Benediktiskom samostanu rade se poznati i zaštićeni izvorni hrvatski proizvodi, paški baškotin, koludraška štrika i kolacić koje koludrice sv. Margarite izrađuju po recepturama starim preko 300 godina. U samostanu se čuvaju vrijedni predmeti umjetničkog obrta i likovne umjetnosti. Najznačajniji je relikvijar Svetoga Trna iz 1435. godine, kipovi Bogorodice i drvena raspela. Od drvenih raspela posebno je vrijedno raspelo u kapeli Gospe od Milosrđa iz 16. stoljeća. Paške benediktinke su tijekom svoje duge povijesti molile i radile s ljudima grada Paga i Zadarske nadbiskupije i čuvale baštinjene svetinje promičući kršćanske, benediktinske vrijednosti i hrvatsku kulturu.
Josip Portada/Radio Pag