U kasnim danima zime, ali i na početku proljeća, sunčanje je ugodno, ali u Pagu se smatralo i još se smatra, kako se Suncu u to vrijeme ne treba dulje izlagati, jer izlaganje kasnozimskom ili ranoproljetnom Suncu može dovesti do pojave koja bi se uvjetno mogla nazvati incukivanje. Međutim, u tom obliku u dijalektu grada Paga nije zabilježena.
U Pagu se kaže "Incukalo me je" ili Incukan san" ili "Sunce će me incukat." Riječ incukat zabilježena je u Dalmatinsko-hrvatskom rječniku, a dva su objašnjenja te riječi. Prva je biti zbunjen, smušen, pospan, bez želje za kretanjem. Drugo značenje je biti pomalo izgubljen, dezorijentiran. Incukivanje ponekad prati glavobolja i izražena pospanost. Domaći ljudi znaju da se Suncu, krajem veljače ili u ožujku, ne treba previše izlagati, no stranci to ne znaju i iznenade se onim što im se dogodi nakon dužeg sunčanja u ožujku. No, zašto se to događa? Razlog je, kažu dermatolozi, u tome što je, nakon zime, ljudska koža pojačano osjetljiva na ultraljubičasto zračenje.
"Proljetno Sunce je opasno jer je naša koža još uvijek blijeda i nedovoljno pripremljena za izlaganje UVB zrakama. U njoj se još nije mogao razviti zaštitni sloj pigmenta, jer se zimi nismo dovoljno izlagali Suncu. Osim toga, UVB zrake, inače odgovorne za opekline, najjače su od ožujka do rujna, a Sunce je tada najokomitije i zato se treba dobro zaštititi," rekla je prof. dr. sc. Neira Puizina Ivić, predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Split.
Osobe koje se na kraju zime ili na početku proljeća žele izlagati Suncu trebali bi se pridržavati stručnih savjeta dermatologa. Ti savjeti su:
1. Osobe koje uzimaju bilo kakve lijekove koji su fotoosjetljivi, a to piše na njihovim deklaracijama, trebaju izbjegavati izlaganje Suncu ili se zaštititi kremama za sunčanje sa zaštitnim faktorom SPF 20 ili 30, ovisno o tipu kože.
2. Kožu treba zaštititi i odjećom dugih rukava i nogavica, kapom, šeširom i obveznim naočalama s kvalitetnom UVA i UVB zaštitom.
3. Oni koji ne uzimaju lijekove trebaju također zaštiti izložene dijelove tijela, i početi se postupno izlagati Suncu u odjeći. U početku treba izlagati samo šake i noge, a ne se odmah skinuti u kratke rukave ili kupaće kostime.
Savjet dermatologa je i da se u razdoblju kasnozimskog i ranoproljetnog sunčanja češće koriste namirnice koje potiču stvaranje tamnog pigmenta, jer tamni pigment prirodno štiti od štetnog djelovanja Sunca. Namrnice koje treba više koristiti su losos, leća, slanutak, crveno meso, jetra, ribe, grah, avokado, smeđa riža, banane, kikiriki, sezam, žumanjak, sir, mrkva, rajčica i bundeva.
Josip Portada/Radio Pag
