Pažani su bili savršeno jedinstveni u odluci o izgradnji novog grada Paga. Brojni vojni sukobi sa Zadrom, a osobito onaj najtragičniji, od 24. ožujka 1393. godine, ostavili su bolne rane zbog izgubljenih života, ali i velike štete na zgradama i na imanjima. Tadašnji grad Pag, danas Stari grad, nalazio se na nepovoljnom položaju u prostoru kojeg je bilo teško nadzirati i braniti.
Zbog toga su Pažani odlučili napraviti nešto što je, u svakom smislu, bilo veliko i jedinstveno, odlučili su izgraditi novi, veliki i dobro zaštićen grad. Međutim, Pažani su se dvoumili o mjestu za izgradnju novog grada. Jedni su bili za izgradnju novog grada u luci Košljun, a drugi u luci Katena. Zagovornici izgradnje novog grada u luci Košljun smatrali su kako bi, u tom slučaju, novi grad Pag bio na, tada važnom, pomorskom prometnom pravcu od sjevera Jadrana prema jugu i obrnuto, što bi, nesumnjivo, donosilo veliku korist. Zagovornici izgradnje novog grada Paga u luci Katena smatrali su kako je luka Katena, koja im je bila preko puta, malo sjeverno, idealno mjesto za izgradnju grada jer se s tog mjesta lako može štititi grad, Južna vala i soline. Pažani se nisu svađali niti politički podijelili, već su konačnu odluku željeli donijeti jedinstveno, na temelju, u to vrijeme, najvažnijeg argumenta, mogućnosti prijevoza robe, odnosno tereta. Kako bi odlučili za jedno od dva predložena mjesta, napravili su pokus. Veliki teret najprije su pokušali prenijeti do luke Košljun, a onda do luke Katena. Do luke Košljun nisu uspjeli, ali do luke Katena su uspjeli. Tako je konačno odlučeno o mjestu izgradnje novog grada Paga. Odluka je bila: luka Katena.
O tome svjedoči i navod u Povelji o utemeljenju novog grada Paga:
"Jednodušno je mišljenje Paga da se taj grad premjesti do luke Katena, na hvalu Bogu i Blažene Djevice Marije, Svetog Marka Evanđelista, Svetog Jurja Mučenika i svih svetaca Božjih..."
U to vrijeme, u blizini luke Katena, bila je samo jedna građevina. Na području prekrivenom finim pijeskom (danas Prosika), postojali su crkva i samostan sv. Petra (danas središnji dio kompleksa starih skladišta soli, magazina).
Pažani su od Senata Mletačke Republike zatražili i dobili dozvolu za izgradnju novog grada. Na livadi, malo iznad obalnog dijela luke Katena, 18. svibnja 1443. godine, "oko trećeg sata", uz nazočnost puka, svećenstva, predstavnika gradske vlasti i brojnih uzvanika, postavljen je kamen temeljac za Zbornu crkvu Marijina Uznesenja i za kulu Skrivanat.
Izgradnja novog grada Paga bio je i ostao najveći graditeljski pothvat Pažana koji i danas svjedoči o njihovoj tadašnjoj odlučnosti i slozi.
Josip Portada/Radio Pag