Načelnik Paga Frane Budak, rođen u Pagu 1865. godine, diplomirani ekonomist i čelnik paških pravaša, već je u svojem prvom načelničkom mandatu, koji je počeo 1906. godine, u svoje brojne planove za razvoj Paga, uvrstio i uređenje botaničkog vrta i rasadnika na Bašaci. Botanički vrt s rasadnikom trebao je biti napravljen na površini od oko 6. 000 m2, na području na kojem je danas naselje drvenih baraka.
Zamisao je bila uljepšati završni dio šetnice koja je išla od kule Skrivanat do Bašace, a uz to, uzgajati sadnice koje bi se dijelile Pažanima kako bi biljem ukrasili i oplemenili svoj okoliš. U to vrijeme krajolik Bašace bio je izuzetno zanimljiv. Uz pješčane i šljunčane plaže, bilo je puno lokvi, bara i potoka, a iznad toga, na strmini, bili su vijugavi poljski suhozidi redovito rađeni od manjeg kamenja. Na završenom dijelu šetnice uređeno je zemljište i posađeno je autohtono otočno bilje, ali i razno egzotično bilje. Posađeno bilje se dobro primilo i činilo se kako sve ide po planu. Međutim, jednog jutra načelnika Budaka su obavijestili kako je netko preko noći u botaničkom vrtu i rasadniku svo bilje istrgnuo iz tla, kako je sve izgaženo i uništeno te kako su u botanički vrt i rasadnik dovedene ovce, na što su ukazivali tragovi na tlu. Pokrenuta je istraga, ali nije se uspjelo utvrditi tko je uništio botanički vrt i rasadnik. Stari Pažani, koji su poznavali Franu Budaka, su 1988. godine, za jedan lokalni list, govorili kako je Franu Budaka uništenje botaničkog vrta i rasadnika snažno pogodilo. Nije pokrenuo ponovno uređenje vrta, vjerojatno svjestan kako bi ponovno sve bilo uništeno. Malo poslije Budaku je, zbog pobune dijela Pažana, propao plan izgradnje hotela na Lokunji, električne centrale i elektrifikacije Paga. Frane Budak je 1924. godine dao neopozivu ostavku na dužnost načelnika, povukao se iz politike, ali i iz društvenog života. Vrijeme je provodio u svojoj kući kod Mandrača koja je danas restoran "Smokva". Posvetio se izradama nacrta paških čipki i suradnji s Čipkarskom školom koju je utemeljio 1906. godine. Polaznice Čipkarske škole podučavao je izradi nacrta paške čipke, muštri. Polaznice Čipkarske škole, koje su dolazile u Budakovu kuću na poduku izrade nacrta paških čipki, pričale su kako su od Budaka dobile dragocjeno znanje u izradi nacrta, muštri, a neke od njih su muštre, koje su izradile kod Budaka, sačuvale i one danas predstavljaju posebnu vrijednost. Podučavanjem crtanja nacrta paških čipki Frane Budak se bavio do svoje smrti 1944. godine. Nakon ostavke koju je podnio 1924. godine, Frane Budak se nikada više nije vratio politici.
Josip Portada/Radio Pag