Na regionalnom summitu poduzetnika srednje i istočne Europe pod nazivom „300 najboljih“ koje je održano u Dubrovniku, Paškoj sirani i posthumno direktoru Anti Pernaru dodijeljeno je priznanje za posebnu inicijativu i pregalaštvo u poduzetništvu.
Riječ je o događanju čiji je primarni cilj promocija važnosti poduzetništva za sveukupni ekonomski i društveni razvoj. U sklopu summita se održava i projekt promocije i nagrađivanje najzaslužnijih za razvoj poduzetništva na području srednje i jugoistočne Europe „Stvaratelji za stoljeća“. Cilj projekta je javno odati priznanje i široj javnosti skrenuti pažnju na postignuća i rezultate pojedinaca.
Odbor za odabir kandidata za nagradu čini Međunarodni komitet kojeg čine 13 istaknutih stručnjaka za ekonomiju, marketing, menadžment, financije i poduzetništvo na čelu s profesorom Sinišom Zarićem.
U Paškoj sirani dirnuti su na dobivenom priznanju posebno što je dodijeljena i dugogodišnjem direktoru Anti Pernaru, posthumno.
ANTE PERNAR
Ante Pernar rođen je 22.7.1952. godine u Pagu, gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1976. godine i odmah po završetku studija zaposlio se u Mljekari Pag koja kasnije postaje Paška sirana d.d.
Od tada pa do svog odlaska u mirovinu vodi Pašku siranu koja za to vrijeme bilježi stalni napredak, postaje najznačajnija poljoprivredna organizacija na otoku Pagu i nosioc poljoprivredne proizvodnje otoka,proširuje djelatnost i bavi se uzgojem ovaca i janjaca, proizvodnjom i otkupom mlijeka i janjaca, klaoničkom djelatnošću i trgovinom te značajno povećava ukupan prihod i dohodak te broj radnika i kooperanata. Posebnu pažnju posvećuje proizvodnji sireva koji već i u staroj državi osvajaju brojne nagrade, naročito Paški sir Paške sirane, koji prvi dobiva oznaku zemljopisnog podrijetla i izvornosti i postaje prepoznatljivi brend koji na svim natjecanjima dobiva najviša odličja i kao takav se sve više izvozi. Na krilima uspjeha Paške sirane, na otoku Pagu se intenzivira stočarska proizvodnja, broj ovaca se znatno povećava i sve se više mladih ljudi počinje baviti ovčarstvom i proizvodnjom sira, pa se može slobodno reći da je doprinos Paške sirane i Ante Pernara u tom pogledu nemjerljiv.
Na njegovu inicijativu 2005. godine osniva se Udruga proizvođača paškog sira čiji je on prvi predsjednik. Osnovni cilj Udruge je zaštita paškog sira na čemu je inzistirao do kraja svog života.
U to vrijeme još više se širi poslovanje Paške sirane, a 2007. godine, na inicijativu Ante Pernara pristupa se apliciranju sredstava Europske unije, te među prvima u Hrvatskoj, Paška sirana dobiva sredstva putem programa SAPARD, pomoću kojih gradi novu tvornicu i skladište te proširuje postojeće kapacitete.
Nažalost, u vrijeme najvećih uspjeha i najvećeg napredovanja Paške sirane, kada je uz pomoć suradnika uspio da se uz pomoć sredstva Europske unije otvori nova tvornica, Ante Pernar je već teško bolestan i nakon jedanaestogodišnje borbe s bolešću umire 2014. godine.
U Paškoj sirani je proveo cijeli radni vijek, a veliku radnu energiju,otvorenost novim idejama, inovativnost i hrabrost koju je pokazao u svom tridesetpetogodišnjem vođenju Paške sirane prekinula je teška bolest. Unatoč tome, svojim radom, zalaganjem i nesebičnošću da i drugima pomogne da se ostvare u stočarstvu i sirarstvu, djelatnosti koja je obilježila cijeli otok, ostavio je neizbrisiv trag.
Ljudi, ne samo radnici , sjećaju ga se ne samo kao velikog privrednika, već i kao dobrog, susretljivog čovjeka koji je nesebično dijelio svoje vrijeme, znanje i iskustvo.
O Paškoj sirani
Priča o Paškoj sirani nije priča o poslovnom uspjehu jedne obitelji. Priča je to o generacijama mnogih otočkih obitelji koje su zajedno disale slani paški zrak, strepile nad svojim stadom u hladnim zimama i sušnim ljetima, priča o stotinama vrijednih ruku koje su oblikovale sir unoseći u njega čežnju za nekim sporijim vremenima i toplim domaćinstvom. Ono što ih sve povezuje je 70 godina Paške sirane koja je nastala iz ideje zajedništva i solidarnosti. Vizija osnivača još u onim teškim vremenima uspjela je brendirati paški sir i omogućila stotinama obitelji preživljavanje na ovom škrtom kamenu iz kojeg raste tek aromatično bilje. Pokretačka snaga Paške sirane očituje se i danas u svakoj pori otočkog života. Ona je čvrsti stup gospodarstva Paga, ali je i mnogo više od toga.
Održiv razvoj, razvoj koji vodi računa da i buduće generacije budu u mogućnosti baštiniti prirodne resurse dane od Boga i prirode, imperativ je njenog poslovanja. Ali, ono što Pašku siranu izdvaja od drugih, upravo je njena priča; priča o generacijama paških obitelji koje je okupila pod svoj krov…Priča je to o 85 ljudi koji su radnici Paške sirane kao i 100 kooperanata, 100 obitelji s otoka koji se bave stočarstvom, od kojih otkupljuje mlijeko.
