Na Pagu su puževi omiljena sezonska namirnica, a od svih vrsta puževa otočanima su najomiljeniji brdari, veći puževi kojima je stanište na ogoljelim brdskim površinama. Uz brdare, kao namirnica se koriste i pujari, vrsta puževa kojima je stanište na poljima, posebno onima na kojima raste veća količina trave. Neki, premda rijetki, koriste i fratačone, manje puževe kojima je stanište na poljima, ali još više, na poljskim ogradnim zidovima. U starom Rimu puževi su se redovito koristili kao namirnica, a upravo u Rimu je prvi puta u povijesti zabilježen i uzgoj puževa.
Otok Pag je bio dio Rimskog carstva i može se zaključiti kako se puževi na Pagu, kao namirnica, koriste barem dvije tisuće godina. Za mnoga pokoljenja Pažana puževi si bili prvorazredna gastronomska poslastica, ali pridošlo stanovništvo ih je najčešće izbjegavalo. Prema podacima iz 2017. godine, u Hrvatskoj se godišnje pojede oko 17 tona puževa. U usporedbi s nekim drugim državama to nije velika količina. Na primjer, u Francuskoj se godišnje pojede oko 200. 000 tona puževa. Postoji oko četiri tisuće vrsta puževa s kućicom, a od toga ih oko 300 vrsta živi u Europi. NIje poznato koliko vrsta puževa živi na otoku Pagu. Meso puža je neutralno i pogodno je za pripremu raznih jela. Prema nutricionističkom istraživanju, u 100 grama mesa od puža ima 0,8 posto masti, 11,9 posto bjelančevina i 63 kalorije. Na Pagu je običaj nabrati puževe i staviti ih u kutije ili u porozne vreće u koje se stave grančice tamarisa ili nekog drugog stabla. Tako se puževe drži dok se očistem, odnosno špurgaju. Ponekad se puževi pripremaju odmah nakon branja. U tom slučaju se dobro operu u morskoj vodi i to više puta zaredom, kako bi se očistili od sluzi. Najjednostavniji način pripreme puževa za jelo je kuhanje ili pečenje na gradelama. Kuhani puževi mogu se jesti bez dodataka, ali se često uz njih servira mješavina maslinovog ulja i kvasine u što se umače meso puža. Ponekad se puževi kuhaju s većom količinomm sezonskih biljaka, žutenicom, mlicom i divljim lukom. Puževi brdari se najčešće pripremaju na gradelama. Kako je puž sezonska namirinica, mnogi otočani su na jesen nabrane puževe držali na špurgivanju tijekom cijele zime i koristili su ih za pripremu jela i kada se puževe nije moglo brati.
Puževi su popularna namirnica u mnogim zemljama. Dosta ih se koristi u Grčkoj i Italiji, gdje se pripremaju slično ili gotovo jednako kao i na Pagu. Međutim, iz nekog razloga, po pripremi puževa najpoznatija je Francuska, a svijetu je najpoznatiji francuski recept za pripremu puževa, Escargots a la bourguignonne. Za pripremu tog jela koristi se jedinična količina od 48 puževa, odnosno 48 opranih i dobro osušenih kućica. Potrebno je 300 grama maslaca, 2 komada ljutike ili pola kapule, žlica usitnjenog peršina, češnjak, sol i papar. Jelo se priprema tako što se sitno iskosa peršin, luk, češnjak i sve se to doda u omekšani maslac. To se posoli, popapri i dobro izmiješa drvenom žlicom. U svaku kućicu se stavi malo pripremljene mase, umetne se puž i sve se zatvori izrađenim maslacem. Puževe se posloži u vatrostalnu posudu i peče se 10 minuta na temperaturi od 100 Celzijevih stupnjeva. Na takav način puževi se na Pagu uglavnom ne pripremaju, jer otočani očito vole jednostavniji način pripremanja puževa.
Josip Portada/Radio Pag
