U Pagu je održan znanstveni skup pod nazivom „Jezik i jezična istraživanja govora Paga", što je bio prvi ikada u Pagu održan znanstveni skup o govoru grada Paga i paškoj cakavici. Skup je održan u Kneževom dvoru. Organizatori su bili Odjel za lingvistiku Sveučilišta u Zadru i Grad Pag. Skup je otvorila Jasna Magaš, predsjednica Gradskog vijeća Grada Paga i predsjednica Organizacijskog odbora skupa koja je pozdravila sudionike i nazočne građane i rekla kako je važno raditi na istraživanju, bilježenju i očuvanju dijalekta grada Paga.
Uvodno je, u ime Odjela za lingvistiku Sveučilišta u Zadru, govorila prof. dr. sc. Marijana Kresić Vukosav koja je rekla da je skup usmjeren na predstavljanje raznovrsnih jezičnih istraživanja govora otoka Paga s naglaskom na istraživanjima govora grada Paga iz perspektive deskriptivne lingvistike, leksikologije, kontaktne i komparativne lingvistike, sociolingvistike, lingvističke antropologije, socijalne psihologije jezika i drugih. Navela je da teme skupa uključuju jezične posebnosti čakavskih govora Paga uključujući naglasne, morfosintaktičke, leksičke ili frazeološke osobitosti, komparativni pregled paških govora u kontekstu širih dijalektoloških istraživanja, jezičnu varijabilnost i jezične promjene u govorima Paga te utjecaj standardnog varijeteta hrvatskog jezika na razvoj paških govora, lingvističko-geografska istraživanja paških govora, istraživanja jezičnih stavova te odnosa jezika i identiteta u Pagu i na Pagu te suvremena istraživanja proznog i pjesničkog stvaralaštva na čakavštini otoka Paga, uključujući i jezične posebnosti karnevalskih tekstova.
Na skupu je bio nazočan i gradonačelnik Grada Paga Ante Fabijanić. Izvan službenog dijela programa nastupili su članovi KUD-a Družina koji su izveli staru pašku pučku dramu „Paška robinja“. Održavanje znanstvenog skupa inicirao je Ivo Fabijanić, pisac i urednik emisije „Paške besede“ na Radio Pagu, emisije koja se bavi dijalektom grada Paga.
Na skupu je prof. dr. sc. Silvana Vranić, članica HAZU, sa Sveučilište u Rijeci, govorila na temu „Proučavanje govora grada Paga u kontekstu širih dijalektoloških istraživanja". U izlaganju prof. Vranić je prikazala dosadašnja dijalektološka istraživanja govora grada Paga na svim jezičnim razinama, fonologiji, morfologiji, sintaksi i leksikologiji od početaka proučavanja paškoga govora do njenih nalaza dobivenih 2022. godine prema dopunama u Upitniku LinGeH, Lingvistička geografija Hrvatske. Istakla je značajke i mjesto paškoga govora u odnosu na susjedne govore prema prinosima M. Małeckoga, J. Hamma, M. Hraste, N. Kustića, H. P. Houtzagersa, S. Vranić i podacima u radu A. Sujoldžić, B. Finke, P. Šimunovića i P. Rudana.
Prof. dr. sc. Ivo Fabijanić sa Sveučilišta u Zadru održao je izlaganje na temu „Dijalektizmi u karnevalskim psalmima Stjepana Sabalića alias Lovre Kantirića“. Prof. Fabijanić je rekao da njegov rad predstavlja dijakronijsko i sinkronijsko istraživanje dijalektizama cakavskoga govora grada Paga u zasebnoj vrsti literarnoga teksta, posmrtnim i šaljivim, ali i satiričnim i ironičnim pokladnim psalmima jer se podruguju i govore o slabostima i negativnim stranama otočana, nosilaca vlasti, njihovim (ne)aktivnostima i (ne)uspjesima. Njihova specifičnost očituje se i u izvedbenoj komponenti jer je riječ o tekstu koji se pjeva u ritualnom obredu spaljivanja Marka, princa karnevala Zimskoga i Ljetnoga paškog karnevala. Autor psalama je Pažanin Stjepan Sabalić alias Lovro Kantirić, koji je jedan od najzaslužnijih za razvitak, organizaciju i strukturu suvremenoga Paškog karnevala. Pisani su u razdoblju od 1970. do 2013. godine, a, gledano po godinama, ima ih šesnaest i sveukupno sadrže 1179 stihova. "U središtu našeg interesa bio je opis dijalektizama u spomenutim psalmima na više razina, od leksema do frazema. Iako preliminarni rezultati analize pokazuju da su tekstovi većinom pisani na standardnom jeziku, njihova hibridnost očituje se u prisutnosti značajnoga broja leksema iz paške cakavštine," rekao je prof. Fabijanić. Analizirao je njihove osobitosti na leksičkoj, morfološkoj i semantičkoj razini odnosno istražio je imenički, glagolski, pridjevski, priložni, zamjenički i prijedložni korpusi dijalektizama, opisao je korištene toponime, krematonime, etnike i nadimke, ali i opisao i klasificirao standardne i dijalektne kolokacije i frazeološke jedinice. Vrijednost i važnost predmetnoga teksta i njegove analize ukazuju se u potrebi proučavanja, njegovanja te očuvanja pisane i usmene cakavske riječi male govorne zajednice, u ovom slučaju govora grada Paga.
Prof. dr. s. Katharina Tyran sa Sveučilište u Helsinkiju govorila je na temu „Čakavsko narječje Paga i Gradišća-poredbene perspektive“. Prof. Tyean je navela da se među gradišćanskim Hrvatima češće može čuti da osjećaju posebnu povezanost s ljudima u onim dijelovima u hrvatskom primorju i na hrvatskim otocima gdje se govori čakavskim narječjem. Nadalje je navela: "Do početka 20. stoljeća čak je postojala teza, da su doselili 's mora' u područje tadašnje Zapadne Mađarske, isto bazirano na proširenosti čakavskog u današnjem Gradišću i u Hrvatskoj. Ovu tezu morali su pak revidirati, jer se pokazalo da je područje čakavskog narječja u ranije doba bilo znatno rasprostiranije nego u novije vrijeme.“ Ipak je, kako je rekla, ostala neka povezanost bazirajući na jeziku i govoru, te je povezanost uzela kao povod za svoje izlaganje i usporedila čakavsko-ikavsko-ekavske govore Paga i Gradišća.
Prof. dr. sc. Nikola Vuletić i prof. dr. sc. Hrvoje Bazina sa Sveučilište u Zadru imali su izlaganje na temu „Paški pomorski i ribarski rječnik na dodiru Dalmacije i Kvarnera“. Naveli su da maritimni leksik obuhvaća semantička polja u kojima je jezično uobličeno iskustvo života na moru i od mora. Izrazito izložen kulturnim dodirima i međujezičnim utjecajima, maritimni je leksik zarana privukao pozornost dijalektologa i etimologa, ponajprije u mediteranskom kontekstu, gdje je poslužio kao osnova najstarijeg međunarodnog projekta u području lingvističke geografije, Lingvističkog atlasa Mediterana. U razvoju hrvatske etimologije i lingvističke geografije maritimni leksik zauzima istaknuto mjesto: od Skokovih radova posvećenih slavensko-romanskim dodirima na Jadranu, preko Vinjinih monumentalnih djela Jadranska fauna i Jadranske etimologije, do geolingvističkih projekata kao što su Lingvistički atlas pomorske terminologije istarskih govora (LAPTIG) i Jezični atlas pomorske i ribarske kulture Dalmacije i Kvarnera (JAPRK). Paški su govori u novije vrijeme dvaput bili obuhvaćeni sustavnim geolingvističkim istraživanjima maritimnog leksika. Za monografiju Leksik morske faune u sjevernoj Dalmaciji prikupljen je leksik morske faune u Novalji, Staroj Novalji, Metajni, Kolanu, Pagu i Povljani; potom je ukupni maritimni leksik Novalje i Paga istražen za projekt JAPRK. Izdašna geolingvistička građa iz hrvatskih otočnih i obalnih govora omogućuje da se maritimni leksik kako otoka, tako i grada Paga sagleda u širem prostorno-jezičnom kontekstu. Naveli su da su u ovome radu, na ilustrativnu izboru leksičkih karata, pokazali kako maritimni leksik paških govora, uz neke lokalne specifičnosti, participira u različitim leksičkim zonama. Pritom važnu ulogu igra položaj otoka Paga na dodiru dviju geografskih i povijesno-kulturnih cjelina, sjeverne Dalmacije i Kvarnera.
Prof. Sandra Peranić iz O. Š. A. G. Matoša, Novalja imala je izlaganje na temu „Etimološka analiza mjesnog govora Stare Novalje.“ Prof. Peranić je navela da je cilj provedenog istraživanja bio utvrditi zastupljenost posuđenica iz talijanskog jezika u mjesnom govoru Stare Novalje na otoku Pagu proučavajući jezični korpus dvaju semantičkih polja: „Odjeća, obuća i modni dodatci“ i „Kuhinja“. U istraživanju je sudjelovalo ukupno tri ispitanika. Svaki od njih predstavljao je mlađu, srednju i stariju generaciju. Svi ispitanici su izvorni govornici koji od rođenja žive u Staroj Novalji. Nakon intervjuiranja ispitanika i snimanjem prikupljenih podataka pristupilo se transkripciji zvučnih zapisa te su se odredili naglasci svakom dobivenom izrazu. Uslijedila je etimološka, a nakon nje i kvantitativna analiza podataka. Na temelju interpretacije rezultata ispitanog jezičnog korpusa zaključilo se da je u mjesnom govoru ispitanika predstavnika srednje i starije generacije prisutan značajan broj talijanizama u odnosu na govor ispitanika predstavnika mlađe generacije. S druge strane, u mjesnom govoru ispitanika predstavnika mlađe generacije talijanizmi su i dalje prisutni, no u njemu prevladava uporaba izraza koji pripadaju hrvatskom standardnom jeziku. Dobiveni rezultati upućuju na činjenicu da je potrebno osvijestiti mlade i potaknuti cjelokupnu zajednicu na aktivnosti vezane uz očuvanje jezičnog nasljeđa na mikrorazini prije nego se ono bespovratno izgubi.
Prof.dr.sc. Lucija Šimičić sa Sveučilišta u Zadru govorila je na temu „Jezični stavovi mladih u Pagu“. Prof. Šimičić je navela da se izlaganje temelji na istraživanju koje je putem sociolingvističkog upitnika provedeno u srednjoj školi Bartula Kašića u gradu Pagu u proljeće 2024. godine. Cilj je istraživanja stjecanje uvida u jezični identitet, samopercepciju poznavanja lokalnog govora, jezične prakse i stavove mladih u Pagu s obzirom na njihovo porijeklo i samoidentifikaciju s gradom Pagom. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 55 učenika.
Na skupu je rečeno da će Izlaganja sa znanstvenog skupa biti objavljena u zborniku i to će biti temelj za daljnja istraživanja dijalekta grada Paga i znanstveni prilog u postupku zaštite govora grada Paga kao nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske.
Josip Portada/Radio Pag
Fotografije: Elvis Šmit/Radio Pag
