slusaonica01
livestream01

Radio Pag Uskrs 02

Velikim tjednom (Vela Nedija) završava korizma koja počinje na Pepelicu. Međutim, pravi završetak korizme je prije Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak. Na početku Velikog tjedna, u ponedjeljak, utorak i u srijedu, nabavljao se i pripremalo sve što je bilo potrebno za vrijeme Vazmenog trodnevlja. Postilo se do pred Misu večere Gospodnje na Veliki četvrtak. Poslije Mise večere Gospodnje počinje Vazmeno trodnevlje. Kako Uskrs, osim ponekad, pada u dio proljeća kada se priroda budi, to je na svaki način bilo posebno vrijeme koje je označavalo konačan kraj zime.

U prva tri dana Velikog tjedna uglavnom se radilo uobičajene poslove, a žene su nabavljale namirnice koje su bile potrebne za Vazmeno trodnevlje i za Uskrs. Do 70.-tih godina 20. stoljeća Pažani su u Povljani kupovali kokoši i jaja, a zabilježeno je i to da se pršut, pancetu ili šunku, što je bilo namijenjeno ručku na Uskrs, kupovalo u Vlašićima. Vlašićanski pršut bio je posebno cijenjen. Nabavljalo se crno vino i kvasina jer je i jedno i drugo bilo potrebno za pripremu ribljih jela na Veliki petak.

Veliki četvrtak (Veli cetvrtak) je spomen na Posljednju večeru. Na Veliki četvrtak uređivale su se kuće, postavljale su se čiste zavjese (koltrine) i merlići na portafiorima, škabelima i na stolovima. Žene su pripremale turte, a najmanje jedna turta bi se dobro zamotala kanavacom i čuvala za blagoslov. Na Veliki četvrtak nije se radilo u poljima i vinogradima, ali su ribari morali u ribolov kako bi se ulovilo dovoljno ribe za Veliki petak, kada se nije jelo meso. Na Veliki četvrtak riba se prodavala do podne, a od podne se dijelila siromasima kako nitko ne bi bio uskraćen za riblji obrok na Veliki petak. Na Veliki petak ribari nisu odlazili u ribolov. Na jutarnjoj misi na Veliki četvrtak posvećivalo se, kao što se i danas radi, ulje za krizmu i za bolesničko pomazanje. Na večernjoj misi održava se obred pranja nogu. Nekada su se u Pagu na Veliki četvrtak konopom vezivala crkvena zvona koja nisu zvonila do Uskrsa. Dok zvona nisu zvonila, na molitvu se pozivalo drvenim škrebetalima. Dječaci su, često uz pomoć starijih muškaraca, izrađivali kopije crkvenih škrebetala i vrtila s njima po pjaci i po rivi. Na Veliki četvrtak su se ukrašavala jaja. U Pagu se jaja uglavnom nisu ukrašavala crtežima, nego su se, kuhanjem s raznim biljkama, bojala u jednu boju. Na primjer, pet jaja u crvenoj boji, pet u zelenoj i pet u plavoj boji. Ponekad bi se voskom napravio neki crtež na kori jajeta i tada bi se jaja stavila kuhati s biljkama. Kada bi se s kore jajeta skinuo vosak, ostali bi crteži. No, takav običaj zabilježen je tek u novijem dobu. Na Veliki četvrtak se jelo uglavnom biljna jela pripravljena od mlica, žutenice, šparoga ili kupusa. Poslije ručka i večere pilo se crno vino. Za vrijeme cijelog Velikog tjedna, a osobito od Velikog četvrtka do Uskrsa, u Pagu je bilo tiho, a u kućama se palilo manje svijeća nego inače. U kućama se molilo uz lumine koji su se postavljali na komo u svakoj sobi. Pripremale su se posude za čuvanje blagoslovljene vode i za držanje blagoslovljenog jela koje se postavljalo na objedni stol na Uskrs.

Veliki petak (Veli petak) je spomen na Isusovu muku i smrt na Križu i tog dana je u Zbornoj crkvi Marijinog Uznesenja i crkvi sv. Margarite tiho i nema misnog slavlja. Moli se Križni put obilaskom slika Križnog puta koje su postavljene na zidove crkve. Poslijepodne se čita Sveto pismo i Navještaj muke, a nakon toga se održava Ljubljenje Križa. U Pagu je posebno zanimljiva procesija kojom se obilazi stara gradska jezgra, a u procesiji se nose razni simboli Isusove muke. Na Veliki petak su se jela riblja jela, pripremao se uglavnom brudet (brudit), pržena riba i saur. Neki su, za pripremu jela, koristili sušenu ribu (mole, raže) i sušene hobotnice. Posebno se cijenila sušena hobotnica čija je priprema bila prilično zahtjevna. Hobotnicu se stavljalo u vodu kako bi omekšala, zatim se krakove tuklo batom, a onda ih se rezalo na male komade koji su se pržili na masti. U Pagu nije bilo dovoljno sušene ribe i sušenih hobotnica i zbog toga se često kupovalo u Vlašićima i Barbatima. Uz sušenu ribu najčešće se jelo palentu (polentu) ili u starije doba, kupus.

Na Veliku subotu (Vela subota) nije se radilo u polju, a najčešće ni ribari nisu išli u ribolov. Molilo se u tišini i pripremalo se za bdijenje i čekanje Uskrsa. U crkvi su vjernici stajali uz Božji grob kojeg je simboliziralo posebno mjesto uređeno u crkvi. Crkvena zvona nisu zvonila.

Navečer se odlazilo u crkvu na bdijenje, a odlazile su cijele obitelji. Djeca su u crkvi redovito bila na jednom, a stariji na drugom mjestu. Posebno je važna bila, (a tako je i danas), Služba svjetla, odnosno blagoslov Svete vatre kojom se pali uskrsna svijeća. Svi vjernici u crkvi imali su (kao što i danas imaju) u rukama svijeću koja se nosila kući i čuvala na posebnom mjestu jer je bila posvećena. Nakon Službe svjetla bila je Služba riječi, Krsna i potvrdna služba i nakon toga Euharistijska služba. U ponoć, u prvoj minuti Uskrsa, u Zbornoj crkvi Marijinog Uznesenja se palila čoka, veliko, svečano svjetlo s velikim brojem svijeća (kasnije žarulja) i zazvonila bi crkvena zvona. Bio je to posebno svečan trenutak. Nakon završetka liturgije vjernici su se kratko zadržavali na pjaci, čestitali jedni drugima Uskrs i odlazili kućama. Međutim, nije se odmah odlazilo na spavanje. Običaj je bio pojesti dio posvećene hrane, komad pršuta, šunke ili pancete i posvećeno jaje. Starijima i bolesnima, a često i djeci, davala se čašica posvećene vode koju bi popili. Posuda s posvećenom vodom se stavljala na posebno mjesto gdje se dugo čuvala.

Na Uskrs se odlazilo na jutarnju misu, a poslije mise se radio svečani ručak s uglavnom mesnim jelima. Na stolu su obavezno bili kolači, baškotini i kolacići koji su se kupovali u Benediktinskom samostanu. Na Uskrs su se međusobno posjećivali članovi rodbine, prijatelji i susjedi, a gostima se nudila bijela, jako zaslađena kava (ili cikorija, a nekada prije mlijeko s tučenim jajima) i baškotini. Prema svjedočenju najstarijih Paškinja i Pažana, na Uskrs su, ako je bilo lijepo vrijeme, svi šetali po pjaci i po rivi. Poslijepodne i predvečer žene su se okupljale u kućama, a muškarci su išli u konobe. Djeca su smjela ostati vani duže nego obično. Navečer se odlazilo na misu, a poslije mise se dolazilo kući na večeru koja je na Uskrs bila jednako svečana kao i ručak. Palio se veći broj svijeća parafinki nego inače, ali taj običaj je nastao kada su se pojavile lumace. Kako je Uskršnji ponedjeljak bio neradni dan, kasnije se odlazilo na spavanje. Obitelj bi ostale za stolom i do kasno u noć.

0
0
0
s2smodern

Podaci prikupljeni u kontakt formi Radio Pag doo koriste se isključivo za komunikaciju između Radio Pag doo i stranaka. Navedeni podaci Ime i prezime, Email adresa i Poruka pohranjeni su u sustavu Radio Pag doo te se ne koriste za slanje promotivnog materijala i ne dostavljaju se trećim stranama. Za komunikaciju putem kontakt forme koristi se sustav rađen u PHP-u koji za komunikaciju koristi https sigurnosni protokol. OK