"Belota Dobronić-Život za slobodu" je četvrto tiskano djelo Ive Fabijanića s tematikom koja je vezana uz grad i otok Pag. O svojem novom književnom djelu Ivo Fabijanić je rekao: "Tijekom preko tisuću godina postojanja grada Paga mnogi pojedinci su se istakli na razne načine, a posebno su me fascinirale dvije povijesne osobe, Belota Dobronić i Vid Matasović.
O Dobroniću sam napisao roman, a pripremam se za pisanje romana o Matasoviću, vojskovođi i senatoru na Kreti. Dobronić je pripadao pokoljenju Paškinja i Pažana koji su se borili kako bi Pag postao samostalna komuna, a zbog tih težnji Pažana dolazilo je do čestih sukoba sa Zadrom. Belota Dobronić bio je jedan od vođa pobune Pažana protiv Zadra i zbog toga je mučen i obješen. Njegov život me inspirirao na pisanje romana. Bilo je potrebno istražiti brojne povijesne izvore i taj posao je trajao oko dvije godine. Zadovoljan sam kako je roman primljen i nadam se da će potaknuti i neke druge, posebno mlade, na istraživanje prošlosti grada Paga."
U programu predstavljanja romana sudjelovali su autor Ivo Fabijanić, ženska klapa Peružini iz Paga, umjetnica Ana Marija Fabijanić i novinar i urednik na Radio Pagu Josip Portada, kao moderator. Na predstavljanju romana bili su brojni građani, a nazočni su bili i gradonačelnik Grada Paga Ante Fabijanić, predsjednica Gradskog vijeća Grada Paga Jasna Magaš i direktorica Turističke zajednice Grada Paga Vesna Karavanić.
Ivo Fabijanić rođen je 18. kolovoza 1952. godine u Šimunima, naselju u tadašnjoj Općini Pag. Djetinjstvo je proveo u Šimunima, Zadru, Preku i Pagu. Osnovnu školu pohađao je u Preku i u Pagu, a gimnaziju u Pagu i Zadru. Završio je studij biologije i kemije na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu, a nakon toga je, kao učitelj, radio u Bednji, Vrbnu, Krasnom Polju, a u Novalji i u Pagu bio je direktor osnovnih škola. Godine 1981. dobitnik je srebrne značke "Nauka mladima", a 1985. godine dobio je Povelju Grada Senja i SSRNH za društveni rad i osnivanje škole skijanja i SKI-kupa Hrvatske u Krasnom Polju. Bavio se i znanstvenim radom proučavajući malakološke raznolikosti Paškog zaljeva. S profesoricom Legac koautor je stručnog rada o paškoj konjini. Bio je predsjednik GO SDP-a Paga, član Glavnog odbora SDP-a i njegov potpredsjednik, gradonačelnik Grada Paga, saborski zastupnik i predsjednik Udruge hrvatskih solana. Sa suprugom Marijom ima sina Paška i kćer Ana Mariju te unuke Paolu, Roka i Lu. Član je grupe izvođača pučke drame Paška robinja u kojoj pjeva sve tri naslovne uloge, a član je karnevalske grupe "Markovih pogrebnika" i ŠRD "Orade" Pag. Osvajač je više medalja i pehara s ribičkih natjecanja, a bio je prvi paški reprezentativac Hrvatske u udičarenju 1989. godine. Predsjednik je Gradskog društva Crvenog križa Pag. Pasionirani je sakupljač fosila i minerala. Sudionik je Domovinskog rata. Do sada je izdao četiri knjige, "Ružarij nane Jerke", "Pjesme i Pisma mojoj Mariji", "Mićelove kronike" i koautor je monografije "Teg od robinje".
Josip Portada/Radio Pag
