Ribica, zanimljivog naziva masnica, pronađena je u Ornitološkom rezervatu Veliko blato i Malo blato na otoku Pagu, što je tek drugi nalaz autohtone slatkovodne ribe na hrvatskim otocima. Masnica je rijetka i iznimno ugrožena vrsta u Republici Hrvatskoj. Do sad se smatralo da je rasprostranjena na malom području Ravnih kotara te oko rijeke Raše. Pravo je čudo da je zabilježena ovim istraživanjem u Velikom blatu.
Vrlo je osjetljiva na zagađenje i unos stranih vrsta ribe u njezina staništa. U Velikom blatu masnice su vezane za specifično stanište, obitavaju u plićoj vodi do dubine 1,5 m i među hrpama kamenih oblutaka gdje nalaze zaklon. Zajedno s masnicom nisu nađene druge vrste riba, što upućuje na to da je ipak našla i zauzela slobodnu nišu unutar Velikog blata.
Zbog ovog iznimnog otkrića provest će se daljnja istraživanja da bi se saznalo radi li se o čistoj genetskoj liniji i živi li ova vrsta tu još od ledenog doba. Naime, tada je razina mora bila i do 135 m niža te je paleo rijeka Po utjecala u more dosta niže, skoro na pola Jadrana (u ravnini Šibenik–Ancona), a rijeke Zrmanja, Mirna, Raša i potoci Ravnih kotara su bili njezine lijeve pritoke. No, s obzirom da riba masnica nije zabilježena na području Mirne, Zrmanje i Krke, zanimljivo će biti istražiti jesu li mikro populacije iz ledenog doba opstale samo u malim potocima Ravnih kotara i na otoku Pagu.
Kad bi znanstvenici potvrdili ovu teoriju, to bi bila tek druga poznata autohtona vrsta slatkovodne ribe na Jadranskim otocima, a otok Pag bi, uz Krk, postao jedini jadranski otok sa slatkovodnom ihtiofaunom. Ovaj bi nalaz tada postao dvostruko značajan.
Tihana Jurišić, mag.ing.hort. za JU "Natura-Jadera" provodi projekt CREW koji ima za cilj očuvati biološku raznolikost i smanjiti daljnju degradaciju ovog dragocjenog močvarnog staništa. Kako bi što bolje razumjeli biodinamiku ovog kompleksnog staništa, kroz projekt CREW se financiraju istraživanja čiji će rezultati doprinijeti donošenju mjera i planiranju aktivnosti usmjerenih na očuvanje močvarnog ekosustava. Ihtiofauna Velikog blata do sada nije bila dovoljno istražena. Podaci o povijesti područja govore da tradicija slatkovodnog ribolova na ovom području seže još u 18. stoljeće kad je splitska obitelj Košćina pretvorila Veliko blato u ribogojilište, jedno od prvih u Europi. Stručnjaci iz tvrtke za stručno znanstvena istraživanja biološke raznolikosti BIOTA j.d.o.o. su tijekom srpnja i rujna ove godine boravili na Velikom blatu i istraživali vrste riba i njihovu brojnost. (Izvor: Slobodna Dalmacija)