Od sredine siječnja do sredine veljače je, prema višedesetljetnom prosjeku, najhladnije razdoblje na otoku Pagu. U tom razdoblju zabilježene su najniže temperature zraka, a upravo u tom razdoblju najčešće je padao snijeg. Obilan snijeg na otoku Pagu pao je na "karnevalsku nediju", 10. veljače 1929. godine. Uz jaku buru, temperatura zraka je nekoliko dana bila i do -7 stupnjeva. Snijeg je padao nekoliko dana, ali je, zbog hladnoće, ostao 40 dana i tek tada se počeo topiti, a otopio se za četiri dana. Otočani su tada danima skupljali ribu, najviše zubace i sipe koje je more izbacilo na obalu.
Ovčari su imali velikih problema, jer se to dogodilo u vrijeme janjenja i mnogi su ovce i janjad dovodili svojim kućama u toplo i hranili ih listovima maslina. Ipak, dosta je janjadi stradalo. Obilan snijeg pao je na otoku Pagu i 1986. godine kada su nanosi na nekim dijelovima otoka bili visoki i do tri metra. Tada je preko Hrvatskog radija upućena molba za pomoć ovčarima u traženju ovaca po snijegom prekrivenim otočnim pašnjacima. Manje obilan snijeg pao je u veljači 2012. godine, ali tada su na otoku Pagu zabilježene najniže temperature zraka ikada. Danima je puhala orkanska bura, a kako je temperatura zraka bila znatno ispod nule, došlo je do rijetke pojave u moru. Kako su kasnije potvrdili stručnjaci, gornji sloj mora se povukao prema dnu, a donji sloj mora se podigao na površinu. Na obali su valovi izbacili goleme količine riba koje su otočani danima skupljali. No, tamo gdje je ribe bilo najviše, kao na primjer u Velom zatonu i u uvali Šestakovci, ribu se nije moglo skupljati jer je puhala jaka bura i bilo je hladno. Na plažama je, uz gaune i drugu manju ribu, bilo dosta velikih jarbuna, pagara i zubataca. Snijeg je, u razdoblju od sredine siječnja do sredine veljače, padao i drugih godina, ali u manjim količinama.