Pažani su se u svoj novi grad, izgrađen u luci Katena, svečano preselili 1474. godine. U idućim desetljećima i stoljećima u Pag su se doselile, ili su u Pagu nastale, brojne obitelji od kojih su mnoge opstale do danas.
Neka prezimena paških obitelji pisala su se izvorno, etimološki, neka fonetski, odnosno onako kako su se izgovarala. S vremenom je fonetski oblik potpuno prevladao i izvorni oblici prezimena su potpuno nestali, kao na primjer u slučajevima prezimena Bukša, Grašo, Berlengi, Čepulo, Fačini...
Paške obitelji doseljene ili nastale u razdoblju od 1474. do 1600. godine:
Bakač, Benzia, Bistričić, Bukša, Fabijanić, Grašo, Kršulović, Maržić, Meštrović, Oštarić, Pastorčić, Tičić, Rakamarić, Sabalić, Valentić, Vidolin, Kuković, Kustić i Orlić.
Paške obitelji doseljene ili nastale od 1600. do 1700. godine:
Berlengi, Bistričić, Buljanović, Buljeta, Crljenko, Čepulo, Donadić, Fačini, Grubišić, Herenda, Kaurloto, Kršulović, Kurilić, Maričević, Meštrović, Negulić, Oštrić, Paro, Pernar, Pogorelić (kasnije i Pogorilić), Festini, Rukavina, Skitarelić, Šavar, Škoda, Zubović.
Veći dio suvremenog stanovništva grada Paga, onog kojeg se smatra izvornim, (za razliku od mehaničkog priljeva), uglavnom je sastavljeno od obitelji koje su u Pag došle ili su u Pagu nastale između druge polovice 15. stoljeća i 1700. godine.
Josip Portada/Radio Pag
