Suša na otoku Pagu postaje sve izraženija, a posljedice suše sve su vidljivije. Prvi problemi pojavili su se već u vrijeme cvjetanja kadulje u svibnju, kada je, zbog suše, cvjetanje kadulje trajalo vrlo kratko, zbog čega su ove godine pčelari proizveli puno manje meda od kadulje nego prošle godine. Plodovi kupine, koju mnogi otočani beru u kolovozu, osušila se prije nego je dozrijela.
Trava na većini otočnih livada je posve suha. Mnoge brdske bare i lokve su pred isušivanjem. Međutim, najveći problem je vodoopskrba. Na području Grada Novalje i mjesta Mandre u Općini Kolan uvedene su mjere ograničenja u trošenju vode. U Vodovodu Hrvatsko primorje-Južni ogranak navode kako u akumulacijama iam vode, ali i ističu kako je, za daljnju opskrbu vodom, potrebna kiša.
Tijekom prvog dijela kolovoza na području otoka Paga palo je manje od 2 mm kiše po metru četvornom, što je znatno ispod prosjeka. Uz nedostatak oborina, velik problem je dugotrajno razdoblje visokih dnevnih i noćnih temperatura zraka, a osobito neuobičajeno dugo razdoblje s burom koja pogoduje isušivanju i izvora, lokvi i bara na otoku koje izdržavaju suše.
"Obzirom da većih količina oborine u većini krajeva Hrvatske nije bilo dulje vremena sve više su vidljive posljedice suše u prirodi, najviše na biljkama i niskim vodostajima. Razlikuje se nekoliko tipova suše koje se mogu razvijati posljedično jedna za drugom. Prvo se uočava meteorološka suša kao manjak oborine ili njen izostanak u određenom vremenskom razdoblju. Posljedica je smanjenje vlažnosti tla pa govorimo o agronomskoj suši koja se odražava u poljoprivredi i okolišu. Ako se nastavi period nedostatka ili smanjenih oborina slijedi hidrološka suša koja se očituje u smanjenju vodostaja i protocima u našim rijekama, jezerima, ali i podzemnim vodama koje pijemo. Zadnja je socio-ekonomska suša koju prepoznajemo kroz neravnotežu u vodoopskrbi i potražnji za vodom,“ navode u DHMZ-u.
Prema podacima DHMZ-a, temperature više od prosjeka obilježile su lipanj i srpanj 2022., nastavljajući tako niz od već tri uzastopna mjeseca znatno toplija od prosjeka. Navodi se kako je svibanj bio u klasi toplo i vrlo toplo, lipanj ekstremno topao na čitavom teritoriju, a srpanj topao do ekstremno topao na pojedinim dijelovima teritorija Hrvatske.
„Toplina je pogodovala pojačanom isparavanju vlage iz tla, vodenih površina i vegetacije. Dugoročne prognoze do kraja kolovoza, pa i za rujan i listopad, upućuju na manjak oborine, a vrlo je vjerojatno i pozitivno odstupanje temperature zraka u odnosu na klimatološki prosjek. Meteorološke suše u razdoblju 1991.– 2020. u odnosu na 1961.- 1990. povećale su se po intenzitetu, magnitudi, broju ekstrema i broju sušnih razdoblja. Sve kao posljedica globalnog povećanja temperature. Porast temperature radi klimatskih promjena posljedično povećava evapotranspiraciju i količinu vlage u zraku čime se hidrološki ciklus ubrzava, a što će kao vjerojatnu posljedicu imati češće oborinske događaje visokog intenziteta, ali i dugotrajnije suše u jadranskom području,“ navode u DHMZ-u.
U Šestom izvješću 1. radne skupine Međunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC) zaključuje se da su ljudski uzrokovane klimatske promjene od 50-tih godina prošlog stoljeća doprinijele povećanju trajanja agronomskih suša prvenstveno zbog povećane evapotranspiracije iznad kopnenih područja. Pri tome je šire područje Sredozemlja jedna od dviju regija s najjasnijim doprinosom ljudskog utjecaja.
Josip Portada/Radio Pag
