Na Lokunji se čisti rubni dio morskog bazena na čijem se dnu nalazi ljekoviti mulj, peloid. To je prvi korak u projektu uređenja zgrade turističke namjene koja će imati obalni parter na Prosioci. Ujedno, to je i početak ostvarenja dugoročnog projekta uređenja lječilišta na Lokunji. O poslovima povezanima sa zdravstvenim turizmom brigu vodi povjerenstvo čiji je predsjednik Davor Fabijanić, zamjenik gradonačelnika Grada Paga. Zadaća povjerenstva je koordinacija aktivnosti realizacije projekta zdravstvenog turizma Lokunje i predlaganje i donošenje akata potrebnih za taj projekt. Ugovorena je izrada idejnog rješenja i glavnog projekta zgrade na Lukunji i dobiveno je Rješenje o izvedenom stanju. Prema predviđenoj dinamici, do ljeta ove godine bit će uređena zgrada na Lokunji koja će biti u funkciji zdravstvenog turizma.
Ljekoviti mulj na Lokunji spominju putopisci i lutajući fotografi koji su u Pag dolazili u 19. i na početku 20. stoljeća. O ljekovitosti mulja na Lokunji pisao je i don Blaž Karavanić navodeći kako Pažani ljekoviti mulj koriste za liječenje reume i živčanih bolesti. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća na Sveučilištu u Munchenu u Njemačkoj ispitana su svojstva paškog peloida i zaključeno je kako pomaže pri liječenju reumatskih i dermatoloških oboljenja. Pažani su ljekoviti mulj koristili na jednostavan način. Ljeti bi se namazali muljem i sunčali se oko pola sata do sat. Nakon toga su ispirali tijelo u moru, na istom mjestu na kojem su uzeli mulj. Sredinom 70.-tih godina 20. stoljeća je otkriveno kako ljekoviti mulj, nakon što se izvadi iz mora, vrlo brzo gubi ljekovita svojstva koja se obnavljaju tek za 60 godina. Zbog toga se turistima objašnjavalo kako se mulj ne smije odnositi s Lokunje. Prvi puta se lječilište na Lokunji trebalo izgraditi sredinom 20.-tih godina 20. stoljeća na inicijativu tadašnjeg paškog načelnika Frane Budaka. Uz lječilište se planiralo izgraditi i dva velika hotela i električnu centralu. Međutim, kada su izrađeni planovi i pronađeni investitori, projekt je propao. Nakon toga se još nekoliko puta govorilo o izgradnji lječilišta, na primjer 50.-tih godina, nakon utemeljena prvog turističkog ureda u Pagu. Sedamdesetih godina je u Pagu utemeljeno poduzeće (tvrtka) Lokunja koje je stipendiralo određeni broj paških studenata i studentica za poslove fizioterapije. No, i taj pokušaj nije urodio plodom. Osamdesetih i devedesetih godina se na poslovima izgradnje lječilišta angažirao Ivan Fabijanić Crni koji je inicirao istraživanja Lokunje i pokušao pronaći investitore. Međutim, što zbog nedostatka novaca, što zbog raznih drugih okolnosti, lječilište ni tada nije izgrađeno. No, kaže se kako svako putovanje počinje prvim korakom. Možda će upravo sadašnje uređenje Lokunje biti prvi korak koji će voditi izgradnji lječilišta koje bi Pagu donijelo veliku korist.
