Otočić Veliki Sikavac kod Vlašića jedno je od najzanimljivijih arheoloških područja na otoku Pagu i šteta je što arheološka istraživanja, provedena 2013. i 2014. godine, nisu nastavljena. Jer, neki nalazi postavljaju brojna i zanimljiva pitanja. Na Velikom Sikavcu su, naime, među ostalim, pronađeni ostaci iz kamenog doba, ali i rimsko staklo. Arheolozi su zaključili kako je na mjestu velike utvrde postajala znatno starija gradina i kako postoji kontinuitet naseljenosti Velikog Sikavca iz prapovijesnih vremena. U vrijeme pronalaska gradine na Velikom Sikavcu bilo je spekulacija kako se ondje nalazilo prilično veliko naselje, možda i grad. Istraživalo se, međutim, samo do razine ranog Srednjeg vijeka. Otkriveni su ostaci goleme bizantske utvrde iz 6. stoljeća sa šest kula, dvadeset prolaza, trideset sedam objekata i dva trga.
Pretpostavlja se kako su objekti unutar utvrde služili za stanovanje, za neke vrste obrta i kao skladišta. Bedemi utvrde su široki gotovo dva metra. Istraživanja na Velikom Sikavcu vodili su dr. sc. Smiljan Glušćević s Arheološkog muzeja u Zadru i dr. Darja Grosman sa Sveučilišta u Ljubljani, a u istraživanjima su sudjelovali studenti s Odjela za arheologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani. U Zavičajnom domu u Vlašićima je održana prezentacija rada arheologa i nalaza. Gluščević je na prezentaciji rekao kako je sve počelo kada je Darja Grosman napravila zračne snimke Velikog Sikavca na kojima su se vidjeli ostaci zidina i dijelovi crkvice, te pojedinosti koje su ukazivale na postojanje manjih prostora unutar velike građevine. Tako je počelo istraživanje koje je dovelo do velikog otkrića.
"Na Velikom Sikavcu su pronađeni komadi keramičkih amfora i dijelovi posuđa. Pronalasci su iz 6. stoljeća. To je vrijeme bizantskog cara Justinijana koji je želio bolje zaštititi jadranski trgovački put i gradio je utvrde. To je vrijeme prodora Slavena i Avara. Pretpostavlja se kako je utvrda na Velikom Sikavcu bila jedna od utvrda koje su čuvale plovni put koji je vodio iz Podvelebitskog kanala," rekao je Smiljan Gluščević.
Na prezentaciji je rečeno kako će se daljnjim istraživanjima pokušati utvrditi kontinuitet naseljavanja otočića Veliki Sikavac od prapovijesnog doba, ali arheološka istraživanja nisu nastavljena. Zanimljivo je kako se na otočiću Veliki Sikavac nalazi i jezero s boćatom vodom, a na mjestu na kojem se jezero spaja s morem pronađen je umjetno napravljen prag koji je, kako se pretpostavlja, jezero štitio od prodora mora. Istraživanjem je obuhvaćeno 40 posto lokaliteta, a za istraživanje cijelog lokaliteta trebalo bi oko deset godina. Utvrđeno je i kako je šire područje Vlašića bogato arheološkim lokalitetima. Tako je utvrđeno kako se između Vlašića i Smokvice nalaze ostaci gradine iz doba Liburna koja je stara oko 3.000 godina, pronađeni su grobovi Liburna i ostaci solina iz 13. stoljeća.
Na jugoistočnom dijelu otočića nalaze se brojne rupe koje mještani naselja Vlašića nazivaju grobovima.
„Priča o grobovima ima temelja,“ rekao je Smiljan Gluščević. „Međutim, to treba provjeriti.“
Arheolozi su namjeravali istraživanjima odgovoriti na pitanje zašto je na otočiću, u prapovijesno doba nastala gradina, a u antičko doba naselje. Postavljalo se i pitanje zašto je na Velikom Sikavcu izgrađen kompleks koji bi se i u doba Rima smatrao velikim, a u doba Liburna ili u doba Grčke, to bi bio dobro utvrđen grad. Neobično je i to što su dvije crkve na južnom dijelu otoka izgrađene na temeljima većih građevina. Od starijih, većih crkvi, pronađeni su apsida i dio broda. U vrijeme arheoloških istraživanja na Velikom Sikavcu, neki istraživači su pretpostavili kako je na otočiću postojao grčki grad, vjerojatno iz vremena grčkih kolonista koji su izgradili Issu (Vis) krajem 3. st. pr. n. e. No, kako istraživanja nisu nastavljena, pretpostavke o grčkom naselju na Velikom Sikavcu, ostale su samo pretpostavke.
Josip Portada/Radio Pag