Nastavljaju se podvodna arheološka istraživanja kod rta sv. Nikole (Punta Mikula) u Paškoj uvali koja vodi arheolog Mario Radaljac i njegov zamjenik Dino Taras, arheolog, obojica iz Arheološkog muzeja Zadar. Arheolozi rade u suradnji s udrugom "Navalis". Kako je rekao Radaljac, podmorski arheološki lokalitet otkrio je poznati paški ribar, danas pokojni Frane Bukša i o tome je pričao svojem sinu, biologu Filipu Bukši, a on je o svemu obavijestio arheologe. Tako je počela priča o nizu zanimljivih, ali i senzacionalnih otkrića koja će, s obzirom na bogatstvo arheološkog nalazišta, trajati godinama. U podmorju nedaleko rta sv. Nikole do sada je otkriveno luksuzno stolno posuđe, fina keramika, keramička lula, posude za proizvodnju šećera, a novim istraživanjima dolazi se i do novih saznanja.
"Na lokalitetu smo pronašli ostatke mula, a sve ukazuje kako je uvalica uz crkvicu sv. Niloke bila lazaret, karantena za brodove koji su dolazili u pašku luku," rekao je Mario Radaljac. "Lazareta je bilo na Jadranu, poznat je kod Dubrovnika, a najpoznatiji je u Veneciji. To su mjesta na kojima je bila karantena, a naziv karantena dolazi od talijanske riječi quarantina, što znači četrdeset dana izolacije. Dakle, u uvalici kod crkve Svetog Nikole je mogla biti privremena izolacija bolesnih ili moguće bolesnih osoba i životinja kako bi se spriječilo širenje zaraze. Karantena je u to vrijeme bila potrebna jer je bilo raznih zaraznih bolesti i epidemija i prirodno je što se grad Pag štitio. U narodu je rt sv. Nikole nazvan Punta spasa, jer je bio zaklon od bure i moguće je da je crkvu sv. Nikole podigla posada nekog broda koji se spasio od nevremena. To ne znamo sigurno, za to još nema dokaza, ali moja je pretpostavka da je moglo biti tako. U podmorju nailazimo na keramiku koja jednim dijelom spada u uobičajenu keramiku, a drugim dijelom u vrlo luksuznu keramiku, kao i na druge tragove razne vrste robe što svjedoči o trgovačkim vezama grada Paga u 16. stoljeću. Među pronalascima su posebno zanimljive posude za proizvodnju šećera. Još ne možemo sa sigurnošću reći je li se šećer doista proizvodio u Pagu, to još treba istražiti. Zanimljiv je i pronalazak tanjura koji su pomalo neobični, jer na svakom tanjuru piše za koju je namjenu, na primjer za meso ili nešto drugo."
Radaljac je naveo kako se još ne može sa sigurnošću utvrditi je li podmorsko arheološko nalazište nastalo havarijom broda ili se radilo o luci u koju su pristajali brodovi koji su donosili raznu robu u grad Pag. Postojanje mula moglo bi značiti kako se ipak radilo o pristaništu za brodove.
U podmorju kod rta sv. Nikole pronađeni su ostaci i drugih brodova, ostaci tereta brodova iz 16. stoljeća, tragovi parobroda iz 19. stoljeća i ostaci talijanskog ratnog broda iz Drugog svjetskog rata.
"Naš primarni interes je istraživanje arheološkog lokaliteta s ostacima iz 16. stoljeća, ali s pronalascima ostataka brodova iz raznih povijesnih razdoblja, dobija se zanimljiva priča o tom području," rekao je Radaljac.
Tena Festini, arheologinja i članica udruge "Navalis", kaže kako se podmorski lokalitet nalazi na dubini od tridesetak metara i to olakšava istraživanje.
"Na toj dubini može se dobro raditi jer se pod morem može ostati dovoljno dugo za istraživanje. Kod rta sv. Nikole istražuje se podmorski lokalitet u površini od oko stotinu četvornih metara, premda je cijeli lokalitet znatno veći. No, najprije se mora istražiti dio gdje je istraživanje i počelo. Nakon toga se može krenuti dalje," rekla je Tena Festini.
Tena Festini je navela kako udruga "Navalis" ima pet iskusnih ronilaca koji pomažu arheolozima u istraživanju podmorskog arheološkog lokaliteta kod rta sv. Nikole.
Arheolog Dino Taras priprema 3D projekciju nalazišta.
"Izradom takve projekcije približit ćemo lokalitet građanima, jer jedno je o tome govoriti, a drugo je to vidjeti. Radi se o vrlo zanimljivom arheološkom lokalitetu s raznovrsnim ostacima i to će se dobro prikazati na projekciji koju pripremamo. Za izradu 3D projekcije bilo je potrebno izraditi tisuću fotografija, tako da to nije lagan posao, ali je potrebno kako bi se šira javnost upoznala s onim što mi vidimo pri svakom zaronu," rekao je Dino Taras.
Arheološka istraživanja kod rta sv. Nikole financira Grad Pag.
Josip Portada
