Izdvojeno
- Detalji
U gradu Pagu su se, tijekom stoljeća, stvarali i održavali razni običaji, tako i oni koji su bili ili su još uvijek povezani s obilježavanjem i slavljenjem Badnjaka, Božića i Nove godine. Mnogi od tih običaja su nestali, a neki su se zadržali, ali su bitno promijenjeni.
- Detalji
Tijekom druge polovice 16. i prve polovice 17. stoljeća napadi uskoka na otok Pag bili su česti, a po posljedicama, za otok Pag tragični. Posebno tragičan dan za Pag bio je 10. siječnja 1615. godine kada su u Karlobagu uskoci postavili zamku za Pažane i pobili velik broj otočana, dvadeset četiri mladića iz grada Paga i paškog kneza Antu Zorzija. No, kako se dogodilo da su Pažani, koji, kako se navodi u brojnim dokumentma, uskocima s razlogom nisu vjerovali, ipak upali u njihovu zamku? Kako bi se to razumjelo, potrebno je sagledati neke bitne činjenice iz tog vremena. Marko Lauro Ruić, doktor kanonskog i civilnog prava i povjesničar je zapisao:
- Detalji
Na Pagu se stoljećima proizvodila izuzetno kvalitetna i vrlo cijenjena svila.
- Detalji
U Starom gradu sačuvani su ostaci nekadašnje Dominikanske crkve sv. Ante. Ta crkva se prvi puta spominje u dokumentu od 2. svibnja 1361. godine, u oporuci koju je sastavio Bartul Grisogono. U blizini crkve nalazila su se skladišta za sol. Stari grad je naziv za arheološko područje na kojem se do 15. stoljeća nalazio grad Pag. Stari grad je i Marijansko svetište.
- Detalji
Drveni, rezbareni, polikromirani i pozlaćeni kip Bogorodice s Djetetom čuva se u središnjoj niši glavnog oltara zborne crkve sv. Marije u Starom Gradu na Pagu. Kip Bogorodice s Djetetom, dimenzija 160 x 69 x 63cm, datira se u kraj 14.st., a rad je vještog gotičkog drvorezbara. Prema stilskim i tipološkim osobinama vjerojatno se radi o radu iz Italije.
- Detalji
Autor Goran Pavel Šantek
Ovaj je rad nastavak istraživanja i razmišljanja o pretkršćanskom svetom prostoru na otoku Pagu, koje je autorski dvojac Vitomir Belaj i Goran Pavel Šantek predstavio u časopisu Studia ethnologica Croatica broj 18 iz 2006. godine.
- Detalji
Ranokršćanska brončana škrinja koja predstavlja jedinstveni relikvijar u Hrvatskoj i jedna je od tek nekoliko takvih u svijetu. Pronađena je 1971. godine u kući Vladimira Vidasa prilikom renoviranja. O Škrinji moći najviše je pisao Anđelko Badurina. Pretpostavlja se da škrinja datira iz 4. stoljeća. Obložena je mjedenim pločama, dimenzija 27,5 X 18 x16,5 cm, a sadrži 32 ulomka na kojima su ukucani prizori iz Novog i Starog Zavjeta, niz dvije divlje mačke, pet jelena, 7 stabala i vinova loza.
- Detalji
Odlomak sa svjedočenjem o snijegu na Pagu 1929. godine.
„1929. godine pao je u historiji nezapamćeni snijeg duž Dalmatinskih otoka, osobito na sjevernom Jadranu. Na otoku Pagu dana 10. veljače, bila je Nedjelja fešta (pokladna), u 10 sati na večer počeo je padati snijeg. 11. veljače u jutro bio je po zemlji 6-10 centimetri, uvečer istog dana ponovno počeo je padati. 12. veljače u jutro bio je već visok 20 centimetara po zemlji.